ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Poslijediplomski studij "Hrvatska i Europa" trebao bi biti mjesto gdje će se "odstraniti" svijet ideologije i Hrvatsku "postaviti" u realni svijet. Zadaća je pak studija pokazati jesu li u populističkoj
klimi mlade demokracije mogući sloboda i znanstveni rad, istaknuo je dr. Zvonko Lerotić, jedan od voditelja novoga poslijediplomskog studija "Hrvatska i Europa" na kojemu nastava počinje koncem mjeseca za 38 polaznika na magistarskom i doktorskom studiju. Otvaranje spomenutoga studija bio je i povod tribini "Proširenje Europske unije - uvjeti i strategije" što je večeras održana u Zagrebu u organizaciji Foruma Europa - Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti (HUDZH).
ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Poslijediplomski studij "Hrvatska i
Europa" trebao bi biti mjesto gdje će se "odstraniti" svijet
ideologije i Hrvatsku "postaviti" u realni svijet. Zadaća je pak
studija pokazati jesu li u populističkoj klimi mlade demokracije
mogući sloboda i znanstveni rad, istaknuo je dr. Zvonko Lerotić,
jedan od voditelja novoga poslijediplomskog studija "Hrvatska i
Europa" na kojemu nastava počinje koncem mjeseca za 38 polaznika na
magistarskom i doktorskom studiju. Otvaranje spomenutoga studija
bio je i povod tribini "Proširenje Europske unije - uvjeti i
strategije" što je večeras održana u Zagrebu u organizaciji Foruma
Europa - Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti
(HUDZH).#L#
Zadaća demokracije je "okrenuti" ljude stvarnosti, rekao je
Lerotić, spomenuvši misao Karla Mannheima da je obrazovanje masa
stvarni zadatak demokracije. Da bi pak do toga "okretanja" moglo
doći, za Lerotića potrebne su četiri odlučne "stvari" -
individualna filozofija, pluralizam grupa, posebice većine,
obrazovanje, jer ono prosvjetljuje, i razvoj. Na našem se studiju,
dometnuo je Lerotić, ipak neće obrazovati mase već elita, a tek je
za vidjeti hoće li se polaznici tijekom studija uspjeti naučiti da
ne budu isključivi.
Europska unije nalazi se danas pred petim "proširenjem". Kandidati
koji čekaju na ulazak u EU moraju zadovoljiti razrađene kriterije
EU poznate kao Kriteriji iz Kopenhagena, kazala je dr. Višnja
Samardžija. Pri tom su važna tri aspekta: zemlje kandidati moraju
imati stabilne demokratske institucije, stabilno i djelotvorno
tržišno gospodarstvo i biti spremne ispuniti obveze političke i
monetarne unije. Uz to, pridodala je, ne treba zaboraviti još jedan
kriterij - da i EU mora imati mogućnost prihvatiti nove članice.
Poznavati EU i biti u toku sa zbivanjima unutar te integracije važno
je za sve zemlje koje joj žele pristupiti, a time i za Hrvatsku,
mišljenje je dr. Višnje Samardžije.
Dr. Siniša Rodin govorio je o pravnim aspektima proširenja EU.
Polaznice njegova osvrta bile su dvije teze. Prva je Rodinova teza
da nije istina da Europa ne želi Hrvatsku, već obrnuto, posebice što
se nekih pitanja tiče, dok je druga teza da se Hrvatska, kada
jednoga dana "uđe" u EU, neće odreći svoje suverenosti već će
njezina suverenost i ojačati. Rodin ističe da se pravo često
doživljava kao "sluškinju" politike, a shvaća ga se i kao tehniku
približavanja EU. Ali, napominje, pravo nije samo tehnika već i
metoda djelovanja, a bez vladavine prava uopće nije moguće
sudjelovanje određenih grupa i pojedinaca u društvenom i političko
životu. Po Rodinu, u hrvatskim školama ne postoji sustavno europsko
obrazovanje. Uz to, dr. Rodin zauzima se za recepciju pozitivnoga
prava EU koja traži dubinsku pravnu reformu koja se ponekad naziva i
harmonizacija pravnoga sustava s europskim, kao i za recepciju
metoda rada i pravne kulture EU.
(Hina) ip gk