E-EU-BALKAN-POMOĆ-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije 28.IV.RDW:KORIST REGIJE OD KOSOVA NJEMAČKARADIO DEUTSCHE WELLE - RDW28. IV. 1999.Sada su svi nestrpljivi"Kriza na Kosovu zaista je postigla
jači učinak nego što je Europska unija ikad mogla zamisliti. Preko noći je potaknula svijest EU o vlastitoj odgovornosti prema zemljama jugoistočne Europe. Nakon raspada bivše Jugoslavije na tom su se području neprekidno javljali novi problemi. Pomna analiza već je odavno trebala uputiti na zaključak da sve tamošnje države trebaju snažnu gospodarsku i političku potporu svojih rođaka iz bogatijega dijela Europe. Tek je katastrofa na Kosovu otvorila oči odgovornih u Europskoj uniji.U međuvremenu, odjednom je zavladala velika žurba. Najavljeno je formiranje pakta za stabilnost jugoistočne Europe radi ponovne uspostave ravnoteže, totalno narušene rijekama izbjeglica s Kosova. U okviru prve političke mjere, EU će s Albanijom i Makedonijom sklopiti sporazum o pridruženom statusu, koji bi trebao obuhvatiti gospodarsku pomoć i redovite političke konzultacije. Na kraju tog procesa, čije trajanje zasad još nije moguće nazrijeti, uslijedit će i članstvo u EU.Iako zvuči neobično i ironično, sve države u regiji izvući će korist
NJEMAČKA
RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW
28. IV. 1999.
Sada su svi nestrpljivi
"Kriza na Kosovu zaista je postigla jači učinak nego što je Europska
unija ikad mogla zamisliti. Preko noći je potaknula svijest EU o
vlastitoj odgovornosti prema zemljama jugoistočne Europe. Nakon
raspada bivše Jugoslavije na tom su se području neprekidno javljali
novi problemi. Pomna analiza već je odavno trebala uputiti na
zaključak da sve tamošnje države trebaju snažnu gospodarsku i
političku potporu svojih rođaka iz bogatijega dijela Europe. Tek je
katastrofa na Kosovu otvorila oči odgovornih u Europskoj uniji.
U međuvremenu, odjednom je zavladala velika žurba. Najavljeno je
formiranje pakta za stabilnost jugoistočne Europe radi ponovne
uspostave ravnoteže, totalno narušene rijekama izbjeglica s
Kosova. U okviru prve političke mjere, EU će s Albanijom i
Makedonijom sklopiti sporazum o pridruženom statusu, koji bi
trebao obuhvatiti gospodarsku pomoć i redovite političke
konzultacije. Na kraju tog procesa, čije trajanje zasad još nije
moguće nazrijeti, uslijedit će i članstvo u EU.
Iako zvuči neobično i ironično, sve države u regiji izvući će korist
iz lošeg stanja na Kosovu i oko njega. Za početak, Rumunjska i
Bugarska ranije će nego što se očekivalo izići iz čekaonice za
članstvo u EU. Dosad su pripadale skupini na samom začelju
kandidata za EU, ali Vijeće ministara EU morat će smisliti novu
formulu mjerenja zrelosti za pristup. To vrijedi i za sve ostale
kandidate iz drugog reda - dakle, za Letonce, Litvance, a posebno za
Slovake. I Hrvatska u tom kontekstu prvi put ima realnu šansu da
bude primljena u krug kandidata - te, naravno, Bosna i Hercegovina.
Samo se po sebi razumije da EU neće zaobići ni Srbiju čim se stanje
na Kosovu ponovno normalizira a zemlja bude spremna za konkretnu
suradnju s ostatkom svijeta.
Doduše, provedba toga novog koncepta zahtijeva i opsežne
predradnje, koje bi trebale biti obavljene u okviru saveza za
stabilnost jugoistočne Europe. Sudionici i korisnici tog saveza
trebali bi biti svi kojima je stalo do trajnog mira u toj europskoj
regiji. U EU smatraju da će se u tom slučaju blagostanje uspostaviti
samo po sebi - uz pretpostavku primjerene materijalne pomoći EU. U
to će ime biti razvijen konkretan plan pomoći. Uz podsjetnik na
pomoć koju je Njemačka dobila nakon Drugoga svjetskog rata, govori
se o Marshallovu planu za jugoistočnu Europu.
Njemačka vlada, trenutni predsjedatelj Ministarskog vijeća EU,
želi ubrzati stvari. Ministar vanjskih poslova Joschka Fischer
namjerava već 27. lipnja u Bonnu održati prvu konferenciju o paktu
za stabilnost. Stoga bi smjesta trebale započeti pripreme na razini
visokih dužnosnika. Doduše, nagađa se o konkretnim sadržajnim
kriterijima koji bi trebali poslužiti kao temelj takvog saveza za
stabilnost. U tom se kontekstu, naravno, spominju temelji
demokratskog poretka, početni potezi u smjeru tržišne privrede.
Doduše, EU mora paziti da ne čini iste grješke koje su se
pojavljivale već u raspravi o proširenju. Naime, u toj je raspravi
demokratsko-gospodarska mjerna letvica namjerno visoko
postavljena - između ostalog i radi dobivanja vremena. Sama EU
zapravo još nije (bila) sposobna za proširenje. Sada - a do tog je
zaključka došao čak i Hans van den Broek kao povjerenik, odgovoran
za proširenje - spomenuta letvica mora biti nešto spuštena. U tom bi
kontekstu trebao biti stvoren savez za stabilnost kao neka vrsta
male škole za članstvo u EU. Ipak, još je nemoguće nazrijeti kada će
biti izdana potvrda o zrelosti za pristup EU", napominje na kraju
komentara Heribert Korfmacher.
(RDW)