S-DRUŠTVENA NEJEDNAKOST - GLOBALIZACIJA-Bankarstvo US IHT 27.IV. GLOBALIZACIJA HOAGLAND SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE27. IV. 1999.Povećava li globalno gospodarstvo raskorak u prihodima?Jim Hoagland piše: "Globalno
gospodarstvo koje su devedesetih godina stvorili širenje tržišta, informacijska tehnologija i otvorenija trgovina tek mora dokazati da svoje plodove dijeli ravnomjernije nego što je to činio sustav iz razdoblja hladnog rata. Internet možda povezuje svijet u kojemu bogatiji postaju još bogatiji, a siromašniji još siromašniji, ali to čini još brže.Očekivali biste da bogati bankar i strogi profesor harvardskog sveučilišta nemaju jednako mišljenje o toj izjavi. Iznenađuje, međutim, tko u raspravi staje na koju stranu.'Slušate razgovore o novom financijskom poretku, međunarodnom zakonu o bankrotu, o transparentnosti, i tako dalje', obratio se jedan govornik publici u konferencijskoj dvorani. 'Ta su pitanja iznimno važna. No, ne čujete ni riječ o ljudima. Ne čujete ništa o društvenom ustroju koji se mora razviti' kako bi podupro djelotvoran i pošten globalni financijski i trgovinski sustav.To je govorio bankar.James D. Wolfensohn, predsjednik Svjetske banke, očito ne dijeli
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
27. IV. 1999.
Povećava li globalno gospodarstvo raskorak u prihodima?
Jim Hoagland piše: "Globalno gospodarstvo koje su devedesetih
godina stvorili širenje tržišta, informacijska tehnologija i
otvorenija trgovina tek mora dokazati da svoje plodove dijeli
ravnomjernije nego što je to činio sustav iz razdoblja hladnog
rata. Internet možda povezuje svijet u kojemu bogatiji postaju još
bogatiji, a siromašniji još siromašniji, ali to čini još brže.
Očekivali biste da bogati bankar i strogi profesor harvardskog
sveučilišta nemaju jednako mišljenje o toj izjavi. Iznenađuje,
međutim, tko u raspravi staje na koju stranu.
'Slušate razgovore o novom financijskom poretku, međunarodnom
zakonu o bankrotu, o transparentnosti, i tako dalje', obratio se
jedan govornik publici u konferencijskoj dvorani. 'Ta su pitanja
iznimno važna. No, ne čujete ni riječ o ljudima. Ne čujete ništa o
društvenom ustroju koji se mora razviti' kako bi podupro
djelotvoran i pošten globalni financijski i trgovinski sustav.
To je govorio bankar.
James D. Wolfensohn, predsjednik Svjetske banke, očito ne dijeli
sve raširenije raspoloženje među svojim kolegama, financijskim
moćnicima, koji vjeruju da globalizacija donosi opći napredak.
Njega ljuti skromnost promjena čije se prihvaćanje očekuje na
proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu, ovoga
tjedna, i na lipanjskom summitu osmorice u Njemačkoj. 'Ne postavimo
li dobre temelje, imat ćemo veličanstveni stil građevine, ali će se
zgrada srušiti' rekao je on u obraćanju Trilateralnom
povjerenstvu. (...) Njega zabrinjava to što je pomoć bogatijih
zemalja za razvoj siromašnijih pala sa 60 milijarda dolara, prije
10 godina, na današnjih 35 milijarda dolara, iako su zemlje Trećeg
svijeta prihvatile sustave slobodnoga tržišta i naučile
djelotvornije primjenjivati pomoć.
'Dvije milijarde ljudi živi s manje od 2 dolara dnevno. Gotovo
jednako toliko njih nema pristup čistoj vodi. (...) Živimo u
svijetu koji postupno postaje sve gori i gori. Nije beznadno, ali
moramo učiniti nešto u tom pitanju, i to odmah.'
G. Wolfensohn se zalaže za radikalnu i sveobuhvatnu promjenu. On je
uzdrmao Svjetsku banku i stekao neprijatelje u MMF-u i američkom
ministarstvu financija, tvrdeći da makroekonomski financijski
programi poput onih iskušanih u Rusiji i Indoneziji sami ne mogu
riješiti duboke probleme tih zemalja. To je tvrdio i prije nego su
oba gospodarstva pukla.
Wolfensohn se zalaže za sveobuhvatni razvojni okvir koji bi vezao
gospodarsku pomoć nerazvijenim gospodarstvima uz integrirano
planiranje borbe protiv problema društvene infrastrukture poput
nezaposlenosti, slamajućeg sustava zdravstvene skrbi i
obrazovanja siromašnih. Ti se pokušaji moraju ostvarivati zajedno
s uobičajenim MMF-ovim programima za borbu protiv inflacije i
valutnog meteža, želimo li da programi ne nastave propadati, tvrdi
on. (...)
Prezentacija g. Wolfensohna naišla je na protivljenje na godišnjem
Trilateralnom sastanku, gdje glavni pokretači iz sjeverne Amerike,
Europe i Japana raspravljaju o stanju u svijetu. Najoštrije je
neslaganje izrazio Richard Cooper s Harvarda.
'Iako i dalje ima mnogo ljudskih patnja, trend s kraja 20. stoljeća
nedvosmisleno je pozitivan', kaže Cooper. 'Udio svjetskoga
stanovništva koje živi u siromaštvu smanjio se', uglavnom
zahvaljujući napretku u Indiji i Kini. On tvrdi da stvari mogu biti
gore, u Africi i drugdje. 'Oštro se suprotstavljam uopćavanju da se
položaj i kojemu se nalaze ljudi pogoršao tijekom prošloga
desetljeća.'
Cooper raspolaže statističkim podacima o prihodima po glavi
stanovnika, smrtnosti dojenčadi, prosječnoj životnoj dobi i drugim
kategorijama. No, Wolfensohnovo se gledište izdiže iznad
statistika. On u središte stavlja sve veću neosjetljivost na muke
onih koje je rastuća plima globalizacije ostavila iza sebe. (...)
Wolfensohn tvrdi da je samo koristio pretjerano dramatičnu
retoriku kako bi dokazao da je u pravu: 'Osjećaj upozorenja
opravdan je i pravilan. Na razini ljudi sustav ne funkcionira.' I on
pojašnjava da će u svakoj prigodi poticati raspravu o tom
pitanju."