ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Novom politikom ekonomskog razvoja i na temeljima nove koncepcije strateškog razvitka - Hrvatska se mora pripremiti za najvažniju, drugu fazu privatizacije, kojom će biti privatiziran javni sektor,
istaknuto je na okruglom stolu o privatizaciji i njezinim posljedicama koji je u Zagrebu organizirao Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) uz potporu zaklade Friedrich Ebert Stiftung.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Novom politikom ekonomskog razvoja i
na temeljima nove koncepcije strateškog razvitka - Hrvatska se mora
pripremiti za najvažniju, drugu fazu privatizacije, kojom će biti
privatiziran javni sektor, istaknuto je na okruglom stolu o
privatizaciji i njezinim posljedicama koji je u Zagrebu
organizirao Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) uz
potporu zaklade Friedrich Ebert Stiftung. #L#
Hrvatski stručnjaci, sudionici okruglog stola složili su se da
revizija privatizacije sada više nije potrebna i da je zahtjev za
revizijom politički, a ne ekonomski zahtjev.
Drže da je privatizacija potrebna bez obzira na dosadašnje velike
greške, makinacije i korupciju koje su se dogodile u privatiziranim
tvrtkama, te da je hrvatskom pučanstvu potrebno vratiti povjerenje
u institucionalni proces privatizacije.
Dragomir Vojnić istaknuo je kako je Hrvatska, od svih zemalja u
tranziciji, bila najbolje pripremljena za provođenje procesa
pretvorbe i privatizacije. Iako su to 1989. potvrdili europski
stručnjaci, Hrvatska se nakon nekoliko godina svrstala u red Rusije
i Ukrajine, rekao je.
Ivo Bićanić s Ekonomskog fakulteta naglašava da je privatizacija do
sada nužno generirala nejednakost i nametnula raspravu o
pravednosti. Hrvatska je u privatizaciji, po riječima Bićanića,
izabrala put kojim je htjela zaraditi, što je stvorilo dadatne
teškoće jer se u nedostatku kapitala posegnulo za kvazi izvorima
financiranja.
Josip Kregar s Pravnog fakulteta oštro se suprotstavio tezama da se
"privatizacija nije mogla provesti drugačije". To je, po njegovom
mišljenju, nepravedan i lažan alibi onih koji su odgovorni za tijek
privatizacije. Kregar je napomenuo kako je bio jedan od autora
alternativnog zakona o pretvorbi društvenog kapitala, kojim se
1992. željelo ukloniti već uočene greške Zakona o privatizaciji. I
bez obzira na peticiju koju je potpisalo 115.779 sindikalista u
većim gradovima, taj su prijedlog odgovorni za privatizaciju
ignorirali, rekao je.
Damir Ostović iz Ministarstva za privatizaciju, govoreći o
privatizaciji i korporativističkom upravljanju istaknuo je kako
brzina privatizacije dovodi do poboljšanja korporativističkog
upravljanja, te naveo tri načina privatizacije - masovnu,
pojedinaca ili grupa te izravna strana ulaganja. Izravna strana
ulaganja najbolji su način privatizacije, ali se nisu ostarivala na
lokalnoj razini, iako ih je Vlada poticala, istaknuo je Ostović.
napomenuvši da je dosad u Hrvatsku uloženo 20 miljardi dolara
izravnim stranim ulaganjima.
Ana Knežević iz Sindikata trgovine istaknula je kako je od 425
poduzeća, koja su privatizirana, njih 25 završilo u stečaju, a neka
su i potpuno nestala.
(Hina) bma gk