ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Procesi globalizacije mogu biti "zamka", ali se ona može i izbjeći. Hrvatska neće "upasti" u zamku globalizacije ako pronađe najbolji način korištenja svojih ljudskih i prirodnih potencijala i za privredu
najpovoljniji omjer privatnoga poduzetništva i sudjelovanja države. S tim u vezi, projektu hrvatskoga sveučilišta treba dati dodatnu pozornost kao projektu jako važnoga javnog poduzeća, drži dr. Zoran Jašić, veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj.
ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Procesi globalizacije mogu biti
"zamka", ali se ona može i izbjeći. Hrvatska neće "upasti" u zamku
globalizacije ako pronađe najbolji način korištenja svojih
ljudskih i prirodnih potencijala i za privredu najpovoljniji omjer
privatnoga poduzetništva i sudjelovanja države. S tim u vezi,
projektu hrvatskoga sveučilišta treba dati dodatnu pozornost kao
projektu jako važnoga javnog poduzeća, drži dr. Zoran Jašić,
veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj.
#L#
Veleposlanik Jašić bio je gost večerašnje tribine Sveučilišta u
Zagrebu na kojoj je članovima najveće hrvatske akademske zajednice
govorio o temi "Globalizacija i ljudski resursi".
Sveučilište ne može biti "sluškinja" multinacionalnim kompanijama
koje će sveučilištu "dirigirati" nastavne programa. Ali, rekao je
Jašić, moderno sveučilište mora biti institucija na kojoj će se
obrazovati ljudi koji će moći svoja znanstvena i stručna znanja,
razmjerno lako i brzo, prilagoditi potrebama raspoloživih radnih
mjesta. Zbog toga je nužno postojanje otvorenoga i širokoga
komunikacijskog kanala na kojemu će se "susretati" sveučilište i
privreda. Kao primjer takvoga komuniciranja Jašić je spomenuo da u
Njemačkoj postoji svojevrsna "burza" diplomskih radova studenata
koji se mogu naći na Internetu i tako su "dostupni" privrednicima i
poduzetnicima. Uz to, kazao je, na Sveučilištu u Muenchenu, osnovan
je institut koji pomaže studentima da što prije pronađu radno
mjesto. Pri tom, kazao je Jašić, njemačka sveučilišna javnost
stalno ističe da sveučilišta moraju zadržati svoju neovisnost i ne
prilagođavati se maksimalno potrebama privrede.
Globalizacija djelomice ipak ugrožava nacionalni i kulturni
identitet, ali se za učinkovito održavanje identiteta moramo sami
izboriti. U tome nam u Hrvatskoj može puno pomoći moderno i
fleksibilno sveučilište i njegovi neosporni ljudski resursi. Za to
pak treba postojati duhovno ozračje koje treba poticati i
njegovati, ali i mogućnost sustavne suradnje i razmjene sa
znanstvenom i kulturnom javnošću Europe i svijeta.
Ali, je li Hrvatskoj ta komunikacija danas moguća ili je u tome
spriječava Europa koja još uvijek "zatvara" Hrvatskoj vrata u PHARE
program, pita Jašić. Tome pitanju dodaje i podpitanje - nije li u
toj odluci izraženo i političko stajalište prema Hrvatskoj i želja
da se Hrvatsku "veže" uz Balkan, koji su ponekad, izgleda, i
tvrdokorniji od njihove percepcije u Hrvatskoj.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren u ovoj je prigodi
podsjetio na pismo koje je pred više od mjesec dana uputio, u ime
Sveučilišta, ministrima zemalja članica EU u kojemu ih izvještava
da je zagrebačko Sveučilište - akademska ustanova s tradicijom
dugom 330 godina - isključeno iz svih multilateralnih projekata. Do
danas, izvijestio je Jeren, odgovorio je samo ured njemačkoga
ministra vanjskih poslova, a u odgovoru stoji da Hrvatska nije u tim
projektima zato što nije članica EU. U pismu se i predlaže mogućnost
da Hrvatska, poput Švicarske, ako želi sudjelovati u projektima, to
i plati. Rektor Jeren istaknuo je da Sveučilište u Zagrebu još
razmišlja da na ponudu odgovori prijedlogom da zagrebačko
Sveučilište plati 50 posto troškova.
(Hina) ip gk