ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Ustavni sud RH na današnjoj je sjednici većinom glasova prihvatio Odluku o ukidanju sedam odredbi Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kojima je pravo na
naknadu za oduzetu imovinu bilo dano samo hrvatskim državljanima, ali ne i strancima. Nije prihvaćen prijedlog za ocjenu ustavnosti šezdesetak odredbi Zakona, kao i Zakona u cjelosti. U obrazloženju Odluke ističe se da Ustav RH nema odredbi o denacionalizaciji odnosno vraćanju ili odšteti za oduzetu imovinu, obvezu pravnog reguliranja nadoknade imovine odnosno njezin povrat, a ne postoje ni međunarodno pravne obveze države o vraćanju oduzete imovine. Brojni zahtjevi za ocjenom ustavnosti koje su podnijeli zastupnici Županijskog doma, udruga građana ili stanara većinom su bili neutemeljeni. Ustavni sud odredbe je ukinuo s odgodom učinka s time da je zakonodavcu ostavljeno godinu dana da to zakonski sredi.#l# U raspravi je bilo rečeno kako niti jedna od tranzicijskih zemalja u kojima se pravno regulira i provodi denacionalizacija nema ekonomskih mogućnosti da u naravi vrati svu oduzetu imovinu i da nadoknadi sve štetne posljedice njezina oduzimanja. U svim se zakonima pa tako i u Zakonu o naknadi polazi od temeljne pretpostavke da se ispravljavanjem starih nepravdi ne smiju činiti
ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Ustavni sud RH na današnjoj je sjednici
većinom glasova prihvatio Odluku o ukidanju sedam odredbi Zakona o
naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke
vladavine kojima je pravo na naknadu za oduzetu imovinu bilo dano
samo hrvatskim državljanima, ali ne i strancima. Nije prihvaćen
prijedlog za ocjenu ustavnosti šezdesetak odredbi Zakona, kao i
Zakona u cjelosti. U obrazloženju Odluke ističe se da Ustav RH nema
odredbi o denacionalizaciji odnosno vraćanju ili odšteti za
oduzetu imovinu, obvezu pravnog reguliranja nadoknade imovine
odnosno njezin povrat, a ne postoje ni međunarodno pravne obveze
države o vraćanju oduzete imovine.
Brojni zahtjevi za ocjenom ustavnosti koje su podnijeli zastupnici
Županijskog doma, udruga građana ili stanara većinom su bili
neutemeljeni. Ustavni sud odredbe je ukinuo s odgodom učinka s time
da je zakonodavcu ostavljeno godinu dana da to zakonski sredi.#l#
U raspravi je bilo rečeno kako niti jedna od tranzicijskih zemalja u
kojima se pravno regulira i provodi denacionalizacija nema
ekonomskih mogućnosti da u naravi vrati svu oduzetu imovinu i da
nadoknadi sve štetne posljedice njezina oduzimanja. U svim se
zakonima pa tako i u Zakonu o naknadi polazi od temeljne
pretpostavke da se ispravljavanjem starih nepravdi ne smiju činiti
teže i nove nepravde. Sve načelne odredbe Zakona rezultat su
kompromisa i sučeljavanja suprotnih prava i interesa prijašnjih
vlasnika i nositelja prava koja su stečena na oduzetoj imovini.
Također je istaknuto da Ustavni sud ne može ocijenjivati
gospodarsku snagu države i u kojoj je mjeri i na koji način trebalo
urediti nadoknađivanje odnosno vraćanje oduzete imovine.
Uređivanje naknade ili vraćanje oduzete imovine je u isključivoj
nadležnosti i odgovornosti Hrvatskog državnog sabora drži Ustavni
sud.
Zakonsko pravo prvokupa, istaknuto je, može ograničiti pravo
raspolaganja, ali to ograničenje treba biti u skladu s ciljem zbog
kojeg je uneseno u Zakon o naknadi. Cilj je prava prvokupa zaštita
prijašnjeg vlasnika, ali i pravnog poretka od neopravdano
postignute koristi koju bi vlasnik stana mogao ostvariti njegovom
prodajom po tržišnoj vrijednosti.
Na današnjoj sjednici Ustavni je sud ukinuo odredbu Zakona o
područjima županija gradova i općina u RH kojom je naselje Gajac u
Ličko-senjskoj županiji podijeljeno između općina Novalja i Pag.
Primjena odluke odgađa se od 31. prosinca ove godine.
Iako je odluka bila pripremljena na sjednici se nije raspravljalo o
ustavnoj tužbi petero bivših sudaca Vrhovnog suda kojom osporavaju
odluku Državnog sudbenog vijeća o njihovom neimenovanju.
(Hina) dm sšh