RU-SEGODNJA 16.4.RUSIJA-BALKAN

RUSIJA SEGODNJA 16. IV. 1999. Balkan ne može bez Rusije "Tri dosta poznata američka analitičara iz washingtonskog Brookings instituta - Richard Haas, Ivo Daalder i Mike O'Hanlon - priznaju da se nakon tri tjedna NATO-vih bombardiranja Jugoslavije može reći kako je operacija na Balkanu pretrpjela potpuni neuspjeh. 'To je poraz za američku upravu, za NATO, to je poraz za albansko pučanstvo na Kosovu', izrazio je opće mišljenje direktor programa za međunarodna istraživanja Richard Haas koji je svojedobno bio posebni savjetnik predsjednika Busha. Iz te tvrdnje ipak ne proizilazi da 'učena trojka' osuđuje primjenu vojne sile kako bi se kaznio Milošević. Oni su jednostavno za drugu vrstu primjene sile. Prema njihovu mišljenju, to bi trebale biti NATO-ve kopnene snage koje bi se mogle upotrijebiti prema jednom od triju scenarija. Prvo, to bi mogao biti, misli Mike O'Hanlon, osnutak ograničene enklave u istočnom dijelu pokrajine i stvaranje uvjeta za siguran povratak izbjeglica. Drugo, moguć je dolazak velikog vojnog sastava od sto do sto dvadeset pet tisuća vojnika (...) Ono što se sada događa, bombardiranje kojemu se ne vidi kraj, put je koji ne vodi nikamo, misle politolozi. 'Za sada smo svjedoci posvemašnje neusklađenosti između diplomacije i primjene sile, rekao je Haas. Mislim da se brzo približavamo trenutku kada će se u NATO-u očitovati razlike u mišljenjima. Čudi me da ih već nema.' Haas je odlučno protiv bilo kakvog jačanja takozvane Oslobodilačke vojske Kosova, za što se zauzimaju neki američki zakonodavci. 'Ako naoružate takve skupine, morate biti spremni platiti visoku cijenu - gubitak nadzora nad njihovim djelovanjem, što nam je jako dobro poznato iz Afganistana', izjavio je. 'Kako godi bilo, neće se moći bez Moskve i njezina utjecaja u rješavanju ove krize', zaključio je Haas. Izvjestitelj 'Segodnja' iz Washingtona Nikolaj Zimin, postavio je Haasu nekoliko pitanja: - Što bi, prema Vašem mišljenju, Rusija mogla učiniti na Balkanu? = Rusija ima jedinstven utjecaj, kako na jugoslavensko vodstvo u Beogradu (...), tako i na NATO-v stožer u Bruxellesu. Istina, to je tek potencijal. Sve ovisi o tome s čime je Moskva spremna doći u obje prijestolnice. Riječ bi trebala biti upravo o posredovanju, a ne o tome da se u Bruxelles prenosi ono što je rečeno u Beogradu. - Gospodine Haas, želio bih se vratiti na pitanje koje sam Vam već jednom bio postavio, ali ste tada bili sumnjičavi, misleći da pretjerujem. No sada i američki izvjestitelji iz Moskve pišu da je u zadnja dva do tri tjedna Clintonova uprava načinila ono što nije mogla sva sovjetska promidžbena mašinerija u sedamdeset godina: zbog NATO-va upletanja na Kosovu, protuameričko je raspoloženje u ruskom društvu dostiglo vrhunac. Kako biste to danas komentirali? = Kao i tada, mislim da događaji na Kosovu utječu na pogoršanje odnosa između Rusije i SAD-a. No to nije započelo na Kosovu. Oni su se počeli kvariti i prije, samo se sada tendencija pojačala. Trebali bismo bolje iskoristiti posredničku ulogu Rusije (...) No htio bih također primijetiti da Rusija puno toga u sukobu vidi drugačije od nas. Prvo, ta operacija nije američka zamisao. SAD nije bio glavni pokretač onoga što je na koncu učinio NATO. To je više europski, nego američki odgovor. Čini mi se da u ovom slučaju ruski protuamerikanizam nije upravljen na pravu adresu. - Što Vi mislite o ovim prilikama? = Čini mi se da je to bio iskren odgovor zapadnih Europljana na okrutnost koja se očitovala na Kosovu. Upravo su slike zlostavljanja albanskog pučanstva imale golem odjek na Zapadu. To je uistinu humanitarna akcija velikih razmjera. Ona nije usmjerena protiv Srba, niti ima geopolitičku ulogu. To je snažan ljudski odgovor na neljudske postupke režima. Čini mi se da su ruske vlasti i glasila jednostavno netočno protumačile taj odgovor. Uvjeren sam da je pokretačkom snagom NATO-va djelovanja na Kosovu bila ponajprije humanitarna zabrinutost zapadnoeuropskog društva i, naravno, Amerike. Ako takav odgovor potiče protuameričke i protunatovske osjećaje, mogu samo žaliti zbog toga. Mene osobno brine što se ruski političari, vjerojatno zbog skorih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, doslovno natječu tko će više biti protiv Amerike i NATO-a. - Ruski ministar obrane Igor Sergejev ne isključuje mogućnost povlačenja ruskog sastava iz Bosne, u znak prosvjeda zbog NATO-va djelovanja... = Ako se to dogodi, bit će to dostojno žaljenja. Rusija je preuzela obvezu da će sudjelovati u uspostavi stabilnosti u Bosni. Znači li to da ona više ne želi stabilnost? Bosna je izvrstan uzor za odnose između Rusije i NATO-a kada su potrebni međunarodni mirovni napori. Kosovo bi moglo biti sljedeći pozitivan primjer. (...)"