VOA 23. III. SOKOL O PRIJEDLOGU NOVOG IZBORNOG ZAKONA

GLAS AMERIKE - VOA 23. III. 1999. U prilogu Slavice Lukić, predsjednik izborne komisije Smiljko Sokol obrazlaže prijedlog novoga hrvatskog izbornog zakona. "Nedavno je petočlana skupina hrvatskih stručnjaka, sastavljena od pravnika i politologa, hrvatskim parlamentarnim strankama predložila razmjerni izborni sustav, za razliku od dosadašnjega mješovitog. Prema prijedlogu skupine stručnjaka, Hrvatska bi bila podijeljena na deset izbornih jedinica u kojima bi se biralo najmanje po deset zastupnika u Zastupnički dom Sabora. Izborni prag za jednu stranku bio bi 5 posto, za koaliciju dviju ili više stranaka - osam posto. Člana spomenute skupine, stručnjaka za ustavno pravo, dr. Smiljka Sokola, koji je ujedno i savjetnik hrvatskoga Predsjednika, član HDZ-a i zastupnik te stranke u Saboru, zamolili smo da za Glas Amerike obrazloži zbog čega se stručna skupina odlučila za promjenu izbornog sustava: = Takav sustav smo prihvatili polazeći od tri temeljna načela. Prvo je načelo pravednost predstavljanja svih dijelova biračkog tijela, što najbolje osigurava razmjerni sustav. Međutim, zbog drugog načela - učinkovitosti političkog sustava u oblikovanju kroz izbore i onda, kasnije, funkcioniranju, mi nismo prihvatili tzv. čisti razmjerni sustav jer bi čitava država bila jedna izborna jedinica i gdje ne bi bilo izbornog praga ili bi on bio vrlo malen, do najviše tri posto. Smatrali smo da to načelo učinkovitosti, ostvarivanja političke vlasti, traži da u parlamentu ne budu zastupljene sve političke stranke, odnosno 20-ak ili više političkih stranaka. To bi značilo preveliku fragmentaciju i stranačkog i političkog sustava, te bi onemogućilo iole stabilnije koalicijske vlade i stimuliralo bi radikalizaciju političkog života, potičući opstanak i razvitak krajnjih radikalnih političkih stranaka i s jedne i s druge strane političkog života. Profesor Sokol ističe da je osobno pobornik drugačijeg izbornog modela, ali je pristao na kompromis: = Taj sustav je jednostavan, on je transparentan hrvatskim biračima. Tu moram napomenuti da sam osobno, a to sam izrazio u napomeni, iako sam prihvatio ovaj razmjerni izborni sustav u deset izbornih jedinica, i dalje pobornik mješovitog izbornog sustava sa smanjenim udjelom relativne većine, na negdje približno 10 do 15 posto. U napomeni sam obrazložio da prihvaćam ovakav razmjerni izborni sustav, ne samo radi konsenzusa, već i zato što je on vrlo blizak po indeksu razmjernosti i po političkim učincima onome što bi bile posljedice, da tako kažem, moje varijante mješovitog izbornog sustava. Politička javnost, međutim, već zamjera stručnoj skupini da je zaobišla politički najosjetljivije pitanje novog izbornog zakona, a to je lista za dijasporu, zahvaljujući kojoj je HDZ na prošlim izborima u Saboru dobio čak 12 zastupničkih mjesta više i čije ukidanje traži oporba. Međutim, profesor Sokol ističe kako predloženi razmjerni izborni sustav znači ostanak posebne liste za dijasporu jer hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj ne mogu glasovati ni u jednoj od deset izbornih jedinica na području Hrvatske. Profesor Sokol tvrdi da se i hrvatskim državljanima izvan Hrvatske mora omogućiti da biraju i budu birani, jer im je to pravo zajamčeno 45. člankom Ustava Republike Hrvatske. Sve dok je ta ustavna odredba na snazi, izborni zakonodavac ju je dužan i poštovati. Oporba i HDZ, tvrdi profesor Sokol, mogu se jedino dogovoriti da se broj zastupnika posebne liste za dijasporu smanji. Međutim, naš sugovornik priznaje da su dvoje članova stručne skupine, i to politolozi Mirjana Kasapović i profesor Ivan Grdešić, protivnici posebne liste za dijasporu jer smatraju da ona izjednačuje one hrvatske državljane koji imaju prava i obveze u Hrvatskoj, s onima koji imaju samo prava, ali ne i obveze. Stoga su to dvoje stručnjaka sugerirali da se 45. član Ustava razmotri i eventualno izmijeni. O prijedlogu skupine stručnjaka vladajuća i oporbene stranke tek se trebaju izjasniti u Saboru. (VOA)