DUBROVNIK, 13. travnja (Hina) - Ribarske zadruge nisu od jučer. Isprave bilježe postojanje ribarskih družina, zadruga, bratovština, primjerice, na zadarskom otočju još u vrijeme hrvatske narodne dinastije 1056. Najstariji zapis vezuje
se uz ribolov u Limskom kanalu i potječe iz 543., podsjeća Dubrovački vjesnik. L#L O ribolovu svjedoče nalazi iz neolita - udice od kostiju, drvene osti, primitivne ribarske mreže... Radi zaštite svojih staliških probitaka, ribari na hrvatskim obalama od 13. stoljeća osnivaju svoje bratovštine. Doduše, najprije se osnivaju radi vjerskih obreda, a onda dobijaju svjetovi karakter. Svaka bratovština posjedovala je matrikulu kojom su propisivana prava i dužnosti ribara. Sv. Petar ili Sv. Andrija uzimani su najčešće za patrone bratovština. Statut grada Dubrovnika iz 1272. sadrži propise o načinu ribolova i povlaštenoj raspodjeli ulova. Statut dubrovačke carinarnice iz 1277. sadrži propise o ubiranju daća od prodane ribe. Najstariji zapis iz 543. potječe od porečkog biskupa Eufrazija koji je "odobrio svojim kanonicima privilegij primanja trećine dobiti od ribolova". Zanimljivo je da su Francuzi s dolaskom na Jadran početkom 19. stoljeća ukinuli ribarske udruge. (Hina) ld ld
DUBROVNIK, 13. travnja (Hina) - Ribarske zadruge nisu od jučer.
Isprave bilježe postojanje ribarskih družina, zadruga,
bratovština, primjerice, na zadarskom otočju još u vrijeme
hrvatske narodne dinastije 1056. Najstariji zapis vezuje se uz
ribolov u Limskom kanalu i potječe iz 543., podsjeća Dubrovački
vjesnik. L#L
O ribolovu svjedoče nalazi iz neolita - udice od kostiju, drvene
osti, primitivne ribarske mreže... Radi zaštite svojih staliških
probitaka, ribari na hrvatskim obalama od 13. stoljeća osnivaju
svoje bratovštine. Doduše, najprije se osnivaju radi vjerskih
obreda, a onda dobijaju svjetovi karakter. Svaka bratovština
posjedovala je matrikulu kojom su propisivana prava i dužnosti
ribara. Sv. Petar ili Sv. Andrija uzimani su najčešće za patrone
bratovština. Statut grada Dubrovnika iz 1272. sadrži propise o
načinu ribolova i povlaštenoj raspodjeli ulova. Statut dubrovačke
carinarnice iz 1277. sadrži propise o ubiranju daća od prodane
ribe. Najstariji zapis iz 543. potječe od porečkog biskupa
Eufrazija koji je "odobrio svojim kanonicima privilegij primanja
trećine dobiti od ribolova". Zanimljivo je da su Francuzi s
dolaskom na Jadran početkom 19. stoljeća ukinuli ribarske udruge.
(Hina) ld ld