ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Knjiga "Hrvatski i srpski - Zablude i krivotvorine" dr. Mire Kačića, profesora na Katedri za algebarsku i informatičku lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pomoć je suvremenim europskim
slavistikama u stvaranju spoznaje o samobitnosti hrvatskoga jezika. Koristeći se metodom egzaktnoga promatranja, Kačić kao zreli jezični teoretičar, nudi nove vidike koji nisu bili dostupni pri korišenju tradicionalnih metoda, ustvrdio je akademik Petar Šimunović. Hrvatskoj kulturnoj javnosti danas su u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu prestavljena dva prijevoda spomenute Kačićeve knjige - na engleski i njemački.
ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Knjiga "Hrvatski i srpski - Zablude i
krivotvorine" dr. Mire Kačića, profesora na Katedri za algebarsku i
informatičku lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, pomoć je suvremenim europskim slavistikama u stvaranju
spoznaje o samobitnosti hrvatskoga jezika. Koristeći se metodom
egzaktnoga promatranja, Kačić kao zreli jezični teoretičar, nudi
nove vidike koji nisu bili dostupni pri korišenju tradicionalnih
metoda, ustvrdio je akademik Petar Šimunović. Hrvatskoj kulturnoj
javnosti danas su u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu
prestavljena dva prijevoda spomenute Kačićeve knjige - na engleski
i njemački. #L#
Kačićevu knjigu u hrvatskome je izvorniku objavio 1995. Zavod za
lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakladnik engleskoga i njemačkoga izdanja knjige je zagrebačka
izdavačka kuća "Novi most", čija je direktorica Ivana Jadrešić
zahvalila ministarstvima znanosti i kulture za pomoć pri
objavljivanju. Prijevodima knjige na engleski i njemački pridodano
je i poglavlje "Zašto hrvatski ne može nikako biti hrvatskosrpski",
koje nije tiskano u izvorniku.
Urednica svih dosadašnjih izdanja ove Kačićeve knjige dr. Vesna
Muhvić-Dimanovski najavljuje i skoro izdanje knjige na francuskome
jeziku koje će izići u Francuskoj.
Akademik Petar Šimunović ističe da europske slavistike trebaju i
danas stvarati spoznaju o samosvojnosti hrvatskoga jezika, a
"samo" devet stoljeća poslije Baščanske ploče i 711 godina od
Vinodolskoga zakonika gdje se hrvatski jezik prvi put spominje, kao
i pola tisućljeća nakon Marulićeve "Judite".
Autorov pristup ovoj važnoj temi izrazito je "svjež" i inovatorski
i donosi nove ideje i mišljenja, drži akademik Radoslav Katičić.
Kačićev pristup omogućava razbijanje čvrsto "uhodanih" mišljenja,
a koliko je autor u svoje "novine" uspio uvjeriti struku tek je za
"vidjeti", dometnuo je Katičić.
U razmjerno maloj knjižici Kačić sustavno i razumljivo navodi
razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika, rekao je mr. Nebojša
Koharović. Objasnio je da Kačić razlikovnost temelji na četiri
elementa - književno-jezičnome, standardološkome u užem smislu,
organičko-genetskoj razlici i tipološkoj razlikovnosti.
Sam pak autor podsjetio je na poseban vid nastanka knjige kao
reakcije na usmjerenost jezikoslovaca na traženje modela
blisklosti jezika, a bez utvrđivanja jasnih odrednica razlikovanja
jezika. Kačić napominje da je knjiga i svojevrstan dug svim
hrvatskim jezikoslovcima koji su se bavili pitanjem održavanja
samobitnosti hrvatskoga jezika. Izražava i nadu da će knjiga biti
skroman prinos teorijskome putu različitosti, što je put kojim
"kreće" i svjetska lingvistika.
(Hina) ip im