TIVANDRUM/ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - U Gradskome muzeju Tivandruma, glavnog grada indijske države Kerale, hrvatski ministar kulture Božo Biškupić otkrio je danas spomen-ploču misionaru Ivanu Filipu Vezdinu, piscu prve tiskane
sanskrtske gramatike 1790. Ploču je dalo postaviti Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo razvoja društvenih izvorišta Republike Indije.
TIVANDRUM/ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - U Gradskome muzeju
Tivandruma, glavnog grada indijske države Kerale, hrvatski
ministar kulture Božo Biškupić otkrio je danas spomen-ploču
misionaru Ivanu Filipu Vezdinu, piscu prve tiskane sanskrtske
gramatike 1790. Ploču je dalo postaviti Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske i Ministarstvo razvoja društvenih izvorišta
Republike Indije.#L#
Ministar Biškupić je tom prigodom podsjetio na važnost današnjeg
događaja za sveokupnost hrvatsko-indijskih odnosa. Na svečanom
otkrivanju spomen-ploče u prepunoj dvorani o Vezdinovu djelu
govorili su profesor sanskrtske kulture Guptan Nair i povjesničar
K.P.A. Menon. Odmah nakon otkrivanja ploče indijska je televizija
prikazala 14-minutni dokumentarni film o Ivanu Filipu Vezdinu na
malajalamskome jeziku uz engleski prijevod.
Na ploči od bijeloga mramora uklesan je Vezdinov lik i ispisan je
tekst na sanskrtu, latinskom, malajalamskom, hrvatskom i engleskom
jeziku: "Ivan Filip Vezdin, gradišćanski Hrvat, bosonogi
karmelićanin, redovničkim imenom Paulin od Svetog Bartola, 1776.-
1789., misionarski djelovao na Malabaru. Pisac prve tiskane
sanskrtske gramatike i preteča indijskih i indoeuropskih studija
na veliku čast svojoj domovini te hrvatskom i indijskom narodu."
Ivan Filip Vezdin rođen je 1748. u hrvatskoj obitelji u Cimovu u
Donjoj Austriji. Zaredio se za bosonogog karmelićanina 1768. u
Linzu, filozofiju i teologiju završio je u Pragu 1773. Na
malabarskoj obali u Indiji djelovao je kao misionar u državi Kerali
od 1776. do 1789., kad se vratio u Europu. Zbog ratova nije se mogao
ponovno vratiti u Indiju. Umro je 1806.
Napisao je brojna djela o indijskoj kulturi i civilizaciji, tako da
nema nijedne ozbiljnije povijesti Indije koja ga ne citira. Osim
sanskrta naučio je i malajalam - jezik malabarske obale, na kojemu
je i pisao. Na zamolbu tamošnjeg kralja sastavio mu je englesko-
portugalsko-malajalamsku gramatiku.
Osim prve tiskane gramatike na sanskrtu, objavljene u Rimu 1790.,
najpoznatija su mu djela Systema Brahmanicum (1791.), prvi
sustavni prikaz indijskoga društva i religije, te putopisno djelo
Viaggio alle Indie Orientali (1796.). Djela su mu prevođena na
njemački, francuski, engleski i švedski jezik. Dao je velik poticaj
otkrivanju indijske kulture i civilizacije. Mnogobrojnim napisima
preteča je svih grana indologije, a svojim lingvističkim opusom i
indoeuropeistike. Njegova svjedočanstva o južnoj Indiji
nezaobilazan su izvor za povijesna proučavanja.
Prof. dr. Zdravka Matišić s Odsjeka za indologiju zagrebačkoga
Filozofskog fakulteta održala je potkraj veljače u New Delhiju
predavanje o Ivanu Vezdinu, na kojemu je odlučeno da se svake godine
održi memorijalno predavanje o tom uglednom lingvistu i
poznavatelju indijske kulture.
(Hina) mc