ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Hrvatska nema "čvrsta" glazbeno-kulturnoga programa, a glazbena se pitanja ne mogu rješavati povremeno, nego sustavno. Hrvatska je glazba odavno "prodrla" u svijet, ali je njezina današnja promidžba potpuno
nedostatna. Boljoj bi pak promidžbi znatno više trebali pridonijeti savjetnici za kulturu hrvatskih veleposlanstava i konzulata u svijetu. To su tek neka od danas izrečenih stajališta na okruglome stolu koji je u Zagrebu priredio Odbor za obrazovanje, kulturu i šport zagrebačkoga Gradskoga vijeća Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS).
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Hrvatska nema "čvrsta" glazbeno-
kulturnoga programa, a glazbena se pitanja ne mogu rješavati
povremeno, nego sustavno. Hrvatska je glazba odavno "prodrla" u
svijet, ali je njezina današnja promidžba potpuno nedostatna.
Boljoj bi pak promidžbi znatno više trebali pridonijeti savjetnici
za kulturu hrvatskih veleposlanstava i konzulata u svijetu. To su
tek neka od danas izrečenih stajališta na okruglome stolu koji je u
Zagrebu priredio Odbor za obrazovanje, kulturu i šport
zagrebačkoga Gradskoga vijeća Hrvatske socijalno-liberalne
stranke (HSLS).#L#
Tema okrugloga stola "Glazba Zagrebu - Zagreb glazbi?" nije bila
ograničenje da se o glazbi raspravlja i na razini Hrvatske jer,
rečeno je, uvid u glazbeno stanje u Zagrebu nudi dostatne podatke da
se prosudbe mogu izreći i za cijelu Hrvatsku. Organizatori su
istaknuli da su poslali tristotinjak poziva za sudjelovanje na
okruglome stolu, ali da se odazvalo tek dvadesetak sudionika.
Za Igora Kuljerića, ravnatelji glazbenih ustanova imaju velike
ovlasti. Toj tvrdnji Biserka Perić-Kempf pridodala je onu da su
ravnatelji imenovani pretežito iz političkih krugova, što vodi
propadanju kulturnih vrjednota, a kultura postaje "ukrasom", koji
se pak, istaknula je, ne upotrebljava na pravi način. Mladen Mazur
je dodao da se u odabiru ravantelja zanemaruju glazbeni stručnjaci,
pa zato na njihova mjesta dolaze ljudi koji nisu kreativci.
Kako postići da glazbena kultura postane hrvatskim izvoznim
proizvodom, zapitala je Dorica Nikolić, predsjednica zagrebačkoga
Gradskog vijeća HSLS-a.
Razgrađene veze s međunarodnim glazbenim udrugama za Branka Polića
jedan su od razloga koji koče to nastojanje, drugi razlog Polić vidi
u slaboj upućenosti naših savjetnika za kulturu u Europi i svijetu u
činjenicu da Zagreb i Hrvatska "nešto znače na muzičkoj karti
Europe i svijeta".
Senka Janjanin drži da je "slušanje glazbe" vrlo bitno za
postizanje kvalitetne razine glazbene kulture mladih ljudi. S tim u
vezi Fred Došek (HSLS) iznio je iskustva skandinavskih zemalja,
posebno Norveške, u kojoj se u svim školama priređuju koncerti
vrhunskih glazbenika, koji se pak financiraju javnim sredstvima.
Satnicu glazbene izobrazbe treba "vratiti na staro", drži Pero
Gotovac. Visoko glazbeno školstvo u Hrvatkoj, dodaje, treba
"postaviti" na određenu razinu, koja će zajamčiti visoku kvalitetu
glazbenika.
Uloga medija, posebice elektroničkih, nimalo ne zadovoljava u
promidžbi glazbe, kazao je Ivan Vavra (HSLS). Elektronički mediji,
pridodao je, promiču ljestvicu vrijednosti koja ne pridonosi
boljoj predodžbi o kvalitetnoj glazbi.
(Hina) ip gk