ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman iznio je danas hrvatskoj javnosti Stajalište državnog vodstva o stanju u gospodarstvu i mjerama za osiguranje daljeg gospodarskog razvitka. Sajališta,
objavljena nakon večerašnjeg Dnevnika Hrvatske televizije, Hina prenosi u cjelosti.
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman iznio je danas hrvatskoj javnosti Stajalište
državnog vodstva o stanju u gospodarstvu i mjerama za osiguranje
daljeg gospodarskog razvitka.
Sajališta, objavljena nakon večerašnjeg Dnevnika Hrvatske
televizije, Hina prenosi u cjelosti. #L#
"Nakon rasprave na Odboru za strateške odluke Predsjedničkog
vijeća u proširenom sastavu, u ime državnog vodstva upućujem, svim
državno-upravnim i sudbenim vlastima, društveno-gospodarskim
subjektima i pučanstvu, slijedeće zaključke o bitnim pitanjima
sadašnjeg stanja.
U razdoblju od 1994. do 1998. ostvareni su vrlo povoljni
gospodarski rezultati, koji su se odrazili na znatno pobojšanje
općeg stabilnog stanja u zemlji, a koji su naišli i na priznanje
objektivnih stručnjaka i čimbenika u svijetu.
Na osnovama gospodarske stabilnosti, ostvarena stopa rasta BDP-a
koja je u tom razdoblju iznosila oko 6 posto, bila je jedna od
najdinamičnijih ne samo u Europi. Hrvatska je sredila svoje odnose
o naslijeđenom dugu iz bivše Jugoslavije sa stranim vjerovnicima.
Postignuta je konvertibilnost valute i ostvarene znatne devizne
pričuve. O bitnom povećanju standarda stanovništva svjedoče
činjenice da su realne plaće i mirovine, u tom razdoblju, porasle
više nego dvostruko. Nedvojbeno su porasle iznad objektivnih
mogućnosti da čak otežavaju održavanje stabilnosti i postizanje
bržeg gospodarskog razvitka.
Provedena je znatna obnova ratom postradalih područja: sagrađeno
je blizu 100 tisuća objekata, riješena prognanička i izbjeglička
kriza i vraćene stotine tisuća prognanika i izbjeglica u svoje
domove.
U tom razdoblju izgrađeno je više autocesta i modernih putova nego u
cijelom razdoblju obje Jugoslavije.
Hrvatska je ostvarila dobru suradnju sa svim važnijim svjetskim,
međunarodnim financijskim institucijama.
Međutim, brzi rast temeljen na ekspanziji domaće potrošnje iscrpio
je svoje mogućnosti i u 1997. godini udario u platno-bilančno
ograničenje, izraženo u tekućem deficitu od 12,5 posto BDP. Te nas
okolnosti prisiljavaju na stanovite korekcije u gospodarskoj
politici daljeg razvitka.
Ograničavanje domaće potrošnje radi smanjenja spomenutog platno-
bilančnog deficita, dovelo je u prošloj godini do usporavanja
gospodarskog rasta. Pad proizvodnje, navlastito u prerađivačkoj
industriji, doprinio je i porastu nezaposlenosti, koja je
prosječno u 1998. bila za 3,6 posto veća nego u 1997., a pokazuje
tendencije i daljeg povećanja. Ukupna industrijska proizvodnja od
studenog 1998. do kraja siječnja 1999. godine, u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine, pala je za 2,7 posto, a u okviru toga
proizvodnja u prerađivačkoj industriji čak za 6 posto%
Robni izvoz, nakon nekoliko godina stagnacije zabilježio je tek u
prošloj godini rast od oko 9,5 posto u dolarskom iznosu. Štednja
stanovništva - poslije nekoliko godina izrazitog rasta - u
posljednjih je mjeseci usporila rast ali je u realnom izrazu
tijekom 1998. porasla za oko 11 posto.
Krajem prošle i početkom ove godine povećana je potražnja za
devizama, što je utjecalo na deprecijaciju kune, koja je, međutim,
već zaustavljena. S tim u svezi valja spomenuti da su se smanjile
devizne pričuve središnje banke, no i dalje su dovoljne da jamče
trajnu stabilnost kune.
Od prvog polugodiša prošle godine, s pojavom slučaja Dubrovačke
banke, hrvatski bankovni sustav djelomično je zahvaćen kriznim
poremećajima.
Osim poremećaja u poslovanju nekoliko banaka, glavni problem u
financijskoj sferi je stanje nelikvidnosti, koje se sve više
zaoštrava. Ova pojava ima različite uzroke, od kojih su neki
naslijeđeni još iz bivšeg socijalističkog sustava. Međutim,
negativni utjecaji ove pojave mogli bi izazvati pogubne posljedice
i dovesti u pitanje funkcioniranje tržišne privrede. Stoga
razrješavanje tog problema ostaje jedna od prioritetnih zadaća,
koja stoji pred nositeljima ekonomske politike, odnosno svim
sastavnicama gospodarskog poslovodstva, državno-upravne i
poglavito sudske vlasti.
Najvažniji problem u realnoj sferi jest usporavanje gospodarske
aktivnosti i povećavanje nezaposlenosti.
Oklijevanje u rješavanju ovih pitanja može ugroziti dostignuti
stupanj stabilnosti, što ni u kojem slučaju ne smijemo dopustiti.
Jenjavanje gospodarske aktivnosti negativno se odražava na
ispunjenje proračuna i izvanproračunskih fondova.
U okviru javne potrošje poseban problem su izvanproračunski
fondovi (mirovinski i zdravstveni). Deficiti tih fondova čine
ozbiljnu prijetnju ukupnoj stabilnosti, a pridonose i povećanju
nelikvidnosti, što na ovaj način zatvara krug neizmirenja obveza,
pa i reproduciranje tih deficita na višoj razini.
Treba otvoreno reći da su očekivanja naših ljudi u pogledu
povećanja standarda - djelomično potaknuta i prevelikim davanjima
zbog posljedica rata - previsoka, jer premašuju mogućnosti zemlje
na ovoj razini proizvodnje. Naravno, to nikako ne znači da je
ostvareni standard svih dijelova stanovništva zadovoljavajući,
ali je ipak došlo do znatnog jačanja srednjeg sloja.
Iz svega što je rečeno proizlazi da je trenutno gospodarsko stanje u
Hrvatskoj vrlo složeno, ali ono nije takvo da se ne mogu naći
prihvatljiva i učinkovita rješenja za sve krizne pojavnosti. O
postojećem stanju u gospodarstvu, pod utjecajem nekih medija i
jednostranih ocjena, širi se daleko lošija slika nego što ona
doista jest, što se naročito zaoštrava zbog izborne godine.
II.
Državno vodstvo smatra da svi nositelji gospodarske politike, uz
punu političku potporu stranke na vlasti i drugih društveno-
političkih subjekata, ali i svih građana ove zemlje, kojima je
stalo do njezina boljitka, moraju poduzeti i podržati brze, odlučne
i učinkovite korake i mjere za prevladavanje svih kriznih
pojavnosti, a osobito:
1. Nelikvidnost,
2. Poremećaja bankovnog sustava,
3. Prevelike javne potrošnje,
4. Pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti.
1.) Radi rješavanja problema nelikvidnosti Vlada, u suradnji s
Hrvatskom narodnom bankom (HNB), a uz punu potporu Hrvatskog
državnog sabora, mora brzo, cjelovito i odlučno primijeniti već
pripremljeni program mjera koji obuhvaća: uredno plaćanje obveza
države, provesti promjene u platnom prometu, promjene u zakonima o
stečaju i ovrsi, sustavno poduzimanje potrebnih napora za naplatu
poreza i doprinosa. U tom smislu za djelotvorniju zaštitu
vjerovnika od najveće važnosti je učinkovitiji rad sudstva i svih
organa u otkrivanju i suzbijanju svih zloporaba i kriminala u svim
područjima gospodarskog i društvenog života.
U tom smislu posebno je važno da svi nositelji javne potrošnje vode
računa o realnom financijskom ograničenju. S tim u svezi važno je
što hitrije osposobljavanje rada Državne riznice, a dok se ona ne
osposobi treba uvesti praksu da se nijedan veći izdatak, bilo kojeg
ministarstva ili resora, ne može realizirati bez autorizacije
Ministarstva financija. Istu praksu treba primijeniti i u
izvanproračunskim fondovima.
2.) HNB, uz potporu svih ostalih državnih organa, treba učiniti sve
da očuva stabilnost cjeline bankovnog sustava. Radi osiguranja
uspjeha od velike je važnosti osnažiti funkciju nadzora, ne samo u
HNB, već i u svim nadzornim mehanizmima države, kako u poslovnim
bankama tako i u ostalim državnim institucijama. Posebnu pažnju
treba posvetiti kontroli financijskih transakcija s inozemstvom.
Unatoč činjenici da je izravno ugrožen samo manji dio bankovnog
sustava, sa psihološkog stajališta važno je spriječiti širenje
nepovjerenja u banke, bez obzira od kuda ono dolazilo i od koga
potjecalo.
Isto tako treba suzbiti širenje nepovjerenja u opću provedbu
privatizacije zbog makinacija nekoliko bogatuna, zaboravljajući
da je uspješno privatizirano oko 75 posto gospodarstva koje
zapošljava i toliki broj radnika i u tom omjeru sudjeluje u BDP.
Država, HNB i svi drugi za to zaduženi organi moraju inzistirati na
naplati dugova stvorenih prema bankama, i ne smiju dozvoliti da
nekažnjeno prođu svi oni koji su banke osnivali i koristili ih kao
svojevrsno samoposluživanje, te tako dprinijeli njihovom
poslovnom krahu i širenju nepovjerenja u bankovni sustav. Vrlo je
važno ustanoviti gdje su nestala sredstva iz tih banaka, te
poduzeti sve da se ona vrate onima kojima pripadaju. Nedvojbeno je,
također, da za dezinformacije o bankama, koje ponekad poprimaju
oblike širenja panike, kod nas, nažalost, za razliku od drugih
zemalja u svijetu, nitko ne snosi nikakve posljedice. Također treba
spriječiti širenje glasina jednih banaka protiv drugih, jer i to
prouzrokuje širenje nepovjerenja.
Kad je riječ o bankama u poteškoćama, pa i onima koje bi normalno
trebale završiti u stečaju, ističemo odluku da se i za njihove
štediše ostvari odgovarajuće osiguranje štednih uloga. Počam od 1.
srpnja ove godine počet će - za one banke nad kojima bude otvoren
stečajni postupak - u okvirima postojećeg sistema osiguranja
štednih uloga, posredstvom Državne agencije, isplaćivanje štednih
uloga do osigurane razine od 100.000 kuna, čime se osiguravaju
ulozi najvećeg broja štediša.
Vlada će razmotriti mogućnost dodatne zaštite štednih uloga do
razine cjelokupne glavnice s primjerenom kamatom na štedne uloge,
kakve se ostvaruju u normalnim okolnostima, a ne one koja je
ugovarana po visokim stopama i bez ikakvih kriterija. Dodatnu
zaštitu štednih uloga, kao i sva vjerovnička potraživanja, treba
osigurati učinkovitom provedbom stečajnog postupka, sukladno
zakonskim odredbama.
U rješavanju konačne sudbine banaka u poteškoćama treba
primijeniti stečaj, svuda gdje ne postoje stvarne mogućnosti za
njihovu rehabilitaciju, odnosno oporavak, da bi se spriječile
negativne posljedice za stabilnost ukupnog bankovnog sustava. U
svakom slučaju, nužno je brzo i odlučno konsolidirati bankovni
sustav.
Cilj ekonomske politike ostaje podržati stabilnost nominalnog
tečaja kune, što je pretpostavka sveukupne gospodarske
stabilnosti.
3.) Problemi javne potrošnje velikim su dijelom naslijeđeni iz
prošlih vremena, te uvjetovani demografskim, poratnim i drugim
socijalnim okolnostima. Međutim, neprijeporno je da emitirana suma
prava i povlastica daleko nadmašuje sadašnje realne mogućnosti ove
zemlje. Izraziti primjer utjecaja ovih čimbenika su fondovi
mirovinskih osiguranja, posredstvom kojih su se rješavali drugi
socijalni problemi koji tom sustavu zapravo ne pripadaju. To
najbolje ilustrira činjenica da je samo 16 % umirovljenika u
mirovini s punim radnim stažem.
Nedvojbeno je da je postojeća razina javne potrošnje prevelika, te
je potrebno iznaći sve mogućnosti da se ona smanji na prihvtljivu
razinu.
U planiranju javnih rashoda, a posebno infrastrukturnih
investicija, treba se okrenuti politici usredotočenog napora, tj.
smanjivanju broja planiranih projekata. Deficiti u svim oblicima
javne potrošnje su više nego očiti, pa treba razmotriti mogućnost
ušteda u proračunu i u financijskim planovima izvanproračunskih
fondova. Radi rješavanja nelikvidnosti potrebno je osigurati
urednu naplatu poreza i doprinosa, primjenom primjerenog
kažnjavanja svih onih koji izbjegavaju važeće zakone. Radi
suzbijanja izbjegavanja plaćanja doprinosa na plaće za mirovinsko
i zdravstveno osiguranje treba proširiti plaćanje i na primanja po
ugovoru o djelu, osim za područja znanosti, kulture, umjetnosti i
studentskog standarda.
4.) Pad industrijske porizvodnje u posljednjih sedam mjeseci, a i
drugi spomenuti pokazatelji, upućuju na pad gospodarske
aktivnosti. Iako je tome jednim dijelom pridonijela gospodarska
kriza u svijetu, a i recesija u zemljama koje su naši najvažniji
trgovački partneri, ipak je nedvojbeno da su tome pretežito
pridonijeli domaći čimbenici (nelikvidnost, blokirane banke,
previsoko fiksalno opterećenje, povećanje svih troškova
proizvodnje). Radi prekidanja takvog kretanja nužno je odmah
poduzeti odgovarajuće korake, bez obzira što se njihov učinak ne
može očekivati u stanovitom brzom vremenskom roku.
Među mjerama i koracima koje treba poduzeti radi povećanja
proizvodnje i zaposlenosti valja istaknuti prije svega:
- brži rast izvoza, od rasta bruto domaćeg proizvoda;
- povećanje stope nacionalne štednje, te promjenu strukture
nacionalnih investicija u korist djelatnosti koje daju
neposredniji proizvodni učinak;
- pronalaženje mogućnosti organiziranog pristupa modernom
transferu tehnologije;
- privlačenje stranih, posebno izravnih investicija. U tu svrhu
treba neodločno pristupiti sustavnoj privatizaciji javnih i
turističkih poduzeća.
U posebnim okolnostima poticanja stranih investicija od
nacionalnog značenja hrvatska Vlada ima pravo besplatne dodjele
državnog zemljišta, dodjele i izgradnje infrastruktre, te
kapitalnog udjela u datom projektu.
Za neodložno povećanje izvoza treba učiniti više na povećanju
sredstava za njegovo kreditiranje i subvencioniranje kamata u
okviru HBOR-a, zatim kompenziranjem troškova carinskih barijera,
posebno poticanjem hrvatskih prepoznatljivih proizvoda. Treba što
prije razmotriti model institucionalnog natupa hrvatskog izvoza u
suradnji vlasti i gospodarske komore.
Neopravdane uvozne olakšice treba ukinuti, npr. kod uvoza
automobila, a dati carinske olakšice za uvoz automobila u koje su
ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj. Carinu za strojeve, i
drugu opremu koja se trenutno ne proizvodi u zemlji, treba smanjiti
ili ukinuti, kako bi se potakli i domaći i strani investitori.
Potrebno je sustavno davati poticaj razvitku turističke i izvozne
privrede.
Treba učiniti sve da se poveća stopa nacionalne štednje, i osobito
da se promijeni struktura investicija u pravcu većih ulaganja u
proizvodnje s brzim povratom sredstava.
Poticanju razine nacionalne štednje moraju pridonijeti i
reformirani fondovi socijalnog i mirovinskog osiguranja, sustavi
financiranja stambene izgradnje i sustavi životnog osgiuranja. Pri
sadašnjoj razini štednje oslonac na strane, posebno izravne
investicije je ne samo neizbježan, već od prvorazredne važnosti.
Međutim, da bi privukli strane investitore, osim razrade
konkretnih pogodnosti u poreskoj, industrijskoj, carinskoj i
infrastrukturnoj politici, treba ubrzati sve integracijske
aktivnosti (WTO, CEFTA, EU) kako bi se proširilo tržište.
U omogućivanju stranih ulaganja i u sustavu javnih radova i nabavki
ne smije se, međutim, dopuštati da domaći ponuđači gube poslove na
licitacijama u zemlji i onda kada su potpuno kompetitivni stranima.
Na nacionalnoj povlastici pogotovo treba inzistirati za sve one
investicije koje se financiraju iz proračuna, javnih fondova i
javnih poduzeća.
Adekvatnom obukom kadrova i stvaranjem industrijskih i
poduzetničkih centara, savjetovališta i tehnoloških parkova, a
posebno djelotvornijom primjenom fundamentalnih i primijenjenih
znanstvenih istraživanja mora se poticati uvoz moderne
tehnologije, jer bez toga ne možemo zadovoljisti profesionalne i
životne potrebe naših mladih školovanih ljudi, niti spriječiti
njihov odlazak u inozemstvo.
Oživljavanje privredne djelatnosti neosporno će dovesti do
smanjenja stopa registirane nezaposlenosti. Međutim, treba
otvoreno reći da zbog svojeg strukturnog karaktera taj se problem
neće moći riješiti u kratkom roku, ali valja težiti da se stopa
nezaposlenosti u narednom srednjoročnom razdoblju približi razini
između 7 do 8 posto. Radi ublažavanja problema strukturalne
nezaposlenosti, kao što je to cjelovito i domišljato predloženo u
programu hrvatske Vlade o zapošljavanju, treba učiniti potreban
napor u osiguranju odgovarajućih sredstava za povećanje i
profesionalne i regionalne mobilnosti radne snage.
Isotodobno s borbom protiv svih oblika korupcije, mita i krađe,
treba se boriti protiv svih oblika stvaranja antipoduzetničke
klime do koje je došlo zbog određenih propusta u privatizaciji i
posebno zbog neprofesionalnog ponašanja dijela poduzetnika, to
jest bogatuna.
Unatoč svim teškoćama i kriznim pojavnostima državno je vodstvo
čvrstog uvjerenja da se sve te pojavnosti mogu razmjerno brzo
prevladavati, ako sva državna tijela i svi društveni i gospodarski
subjekti, u okviru svojih ovlasti, brzo, učinkovito i odgovorno
provode utvrđene ciljeve politike na svim područjima. Za svako
odstupanje i ustanove, i pojedinci morat će snositi najozbiljnije
posljedice".
(Hina) pp sp