ES14.III.EL PAIS BASKI I TERORIZAM

ŠPANJOLSKA EL PAIS 14. III. 1999. Šest mjeseci primirja Uvodničar lista komentira primirje koje je ETA proglasila prošle godine. U članku, između ostaloga, stoji: "Ovoga tjedna istječe šest mjeseci od ETA-ina proglašavanja primirja, 16. rujna prošle godine, na neodređeno vrijeme. Iako još postoje neke nepoznanice, danas se već može jasno procijeniti kakvo je značenje te ETA-ine inicijative. Sada je jasno da to tada nije bila obična izborna varka. Ali i dalje se vode rasprave o tome što je zapravo ETA-u na to navelo - odlučnost vlade, društvena izolacija Herri Batasune (baskijska stranka, političko krilo ETA-e, op. prev.) ili mostovi koje su im pružili iz PNV-a (Partido Nacionalista Vasco - Baskijska nacionalistička stranka)? Vjerojatno su na to utjecali svi ti čimbenici. A ako treba gledati u budućnost, prednost je to što se nitko ne mora odreći svojih prijašnjih stavova kako bi objasnio novo stanje nastalo primirjem. No, da bi se ono na kraju pretvorilo i u pravi mir, svi će morati preuzeti svoj dio odgovornosti. Stranke, ustanove, policija, suci. Ne možemo očekivati da npr. policija odbije uhititi naoružane osobe koje smatraju da je njihovo pravo da, između ostaloga, utjeruju novac. Nacionalističke stranke ne mogu gledati u stranu pri očitom porastu broja napada na članove PP-a (Partido Popular - Narodna stranka) i PSOE-a (Partido Socialista Obrero de Espana - Socijalistička radnička stranka Španjolske) koji su već došli do faze slanja pisma-bomba. Čak i kad bi bilo sasvim sigurno da takvo djelovanje nije potaknuto iz ETA-e ili Herri Batasune, sigurno je da osobe koje to čine opravdanje nalaze u ETA-i, izostanku osude iz HB-a i u pokušajima PNV-a da svemu tome umanji značenje. Napadna je i Arzalluzova izjava da se nacionalisti osjećaju 'premlaćenima'. (...) Aznar je izjavio da je spreman razgovarati s ETA-om, a zatim je dodao samo da ta banda nije odredila svoje pregovarače. Situacija je pomalo apsurdna, jer iako ETA priča o 'traženju rješenja u pregovorima', za sebe zapravo ne traži položaj sugovornika, kao što je to bilo u 'Alternativi KAS'. UMjesto toga, čini se da nacionalističkim strankama, na čiji rad budno motri, prepušta obranu ciljeva koje smatra zajedničkima. Čini se da je nuđenje dijaloga ETA-i, u tom smislu, korak unatrag. No, unatoč tome, ne osvrtati se na vladu, što bi željela ETA, posve je apsurdno. Između ostaloga zato što rješavanje problema sa zatvorenicima, izuzetno važno za cijeli ovaj proces, ovisi upravo o vladi. (...)"