ES-SUKOBI-MANJINE-INTERVENCIJE ES - 9. III. -ABC - O BOSNI I KOSOVU ŠPANJOLSKAABC9. III. 1999.Nova kriza u Bosni"Dok na Kosovu Albanci iz OVK-a pokazuju svoju moć, što baca ozbiljne sumnje na njihovu spremnost da potpišu i poštuju
sporazum iz Rambouilleta koji im niječe bilo kakvu mogućnost za stjecanje neovisnosti, u Bosni se situacija opet zamrsila. Upaljač nije bilo toliko Westendorpovo smjenjivanje predsjednika republike srpske, 'čvrstorukaša' Poplašena, koliko odluka arbitražnog povjerenstva kojom se Srbima oduzima nadzor nad strateški važnim gradom Brčkim. Brčko se nalazi u posavskom koridoru, na obali plovne Save koja je i granica između Bosne i Hrvatske. Osim što je to jedina točka koja povezuje dva dijela republike srpske, sjeverozapadni s glavnim gradom Banjom Lukom, i istočni s Palama, Brčko Srbi smatraju gradom od kojega se ne može odustati, iako njihovi argumenti nisu baš čvrsti.Odluka arbitražnog povjerenstva odgađa se od 1997., dobrim dijelom zato što se vjerovalo da će umjereni premijer bosanskih Srba Dodik, suprotnost Nikole Poplašena, koji je na čelu vlade od 1998., uspjeti smiriti napetosti između postojećih etničkih zajednica.
ŠPANJOLSKA
ABC
9. III. 1999.
Nova kriza u Bosni
"Dok na Kosovu Albanci iz OVK-a pokazuju svoju moć, što baca
ozbiljne sumnje na njihovu spremnost da potpišu i poštuju sporazum
iz Rambouilleta koji im niječe bilo kakvu mogućnost za stjecanje
neovisnosti, u Bosni se situacija opet zamrsila. Upaljač nije bilo
toliko Westendorpovo smjenjivanje predsjednika republike srpske,
'čvrstorukaša' Poplašena, koliko odluka arbitražnog povjerenstva
kojom se Srbima oduzima nadzor nad strateški važnim gradom Brčkim.
Brčko se nalazi u posavskom koridoru, na obali plovne Save koja je i
granica između Bosne i Hrvatske. Osim što je to jedina točka koja
povezuje dva dijela republike srpske, sjeverozapadni s glavnim
gradom Banjom Lukom, i istočni s Palama, Brčko Srbi smatraju gradom
od kojega se ne može odustati, iako njihovi argumenti nisu baš
čvrsti.
Odluka arbitražnog povjerenstva odgađa se od 1997., dobrim dijelom
zato što se vjerovalo da će umjereni premijer bosanskih Srba Dodik,
suprotnost Nikole Poplašena, koji je na čelu vlade od 1998.,
uspjeti smiriti napetosti između postojećih etničkih zajednica.
Ali Dodik, koji je obavio dobar posao, upozorio je da će podnijeti
ostavku ako Brčko ne bude pod srpskim nadzorom. I upravo je ostvario
svoju prijetnju unatoč Westendorpovim naporima, iako je s njime sve
do sada dobro surađivao.
Brčko je na početku sukoba na području bivše Jugoslavije imalo
dvije trećine Hrvata i muslimana i samo jednu trećinu Srba. Srbi su
ga zauzeli 1992., obavili jedno od najokrutnijih etničkih čišćenja
u ratu i naselili Srbe u kuće koje su ostavili odbjegli ili ubijeni
Hrvati i muslimani. Ali bosanski Hrvati, koji su imali koristi od
blizine Hrvatske i uživali njezinu pomoć, izvršili su protuudar i
izvršili veliku represiju nad srpskom manjinom. Područje Brčkoga,
na raskrižju svih etničkih granica i putova, područje je na kojemu
je počinjeno najviše ratnih zločina i genocida od svih područja
bivše Jugoslavije. O tome govore nijemi svjedoci - grobovi i
neistražene masovne grobnice koje se tamo nalaze. Ti su zločini i
dalje nekažnjeni budući da nije obavljena istraga 'ad hoc'
stvorenoga međunarodnoga suda u Haagu. To je područje
potencijalnog sukoba, krije mnoge zločine i mnoge probleme čije je
rješavanja gotovo nemoguće, a Daytonski je sporazum konačnu odluku
o njegovoj budućnosti samo odgađao. Zbog svega toga ne može nas
čuditi činjenica da Srbi svih boja, i oni radikalni i oni umjereni,
odluku o oduzimanju Brčkoga dočekuju kao nepodnošljivu uvrjedu,
iako su njihovi etnički i povijesni argumenti veoma diskutabilni.
Slučaj Brčkog, toga raskrižja naroda, vjera i kultura, pokazuje
koliko je nemoguće politički organizirati taj mozaični Balkan
prema nacionalističkim kriterijima koji nužno vode, tamo gdje se
primjenjuju, prema socijalnoj podjeli i građanskom ratu. Nazočnost
oko 30.000 NATO-ovih vojnika u Bosni jamči mir u Bosni, ali u
slučaju Brčkoga i s reakcijama koje je ovo izazvalo pokazuje da će
glavni problemi i dalje biti neriješeni. Arnold Toynbee je gotovo
proročanski 1952. rekao da bi stvaranje etničkih država na Balkanu
bilo katastrofa. A to sada vidimo, kako u Bosni, tako i na Kosovu.
Jer nacionalisti ne znaju kako potvrditi vlastiti identitet, a da
ne mrze i ne uklanjaju tuđi", piše Alejandro Munoz-Alonso.