RDW 5. III. POSLJEDICE UPADA MIROVINSKOG FONDA U MONETARNI SUSTAV

NJEMAČKI RADIO - RDW 5. III. 1999. Pero Jurković, savjetnik hrvatskoga predsjednika za gospodarstvo, pred vodećim je hrvatskim gospodarstvenicima u utorak javno potvrdio nešto što se do tada samo nagađalo. Zbog isplata mirovina monetarni je sustav zemlje uistinu dobio težak udarac. Iako se to u javnosti nastoji zataškati novim, čak i skandaloznim podacima, upad mirovinskog fonda u platni promet i u hrvatski monetarni sustav prvorazredan je i najvažniji financijsko-gospodarski događaj ne samo ovoga tjedna i mjeseca, nego i za duže razdoblje. Osvrt Željka Ivankovića. "Riječ je o upadu, zato što je ipak izveden bez znanja Hrvatske narodne banke. Naime, kad je dan nalog za isplatu mirovina, taj fond nije imao dovoljno novca na svojem računu, nego je išao u minus. Također je značajno da je Narodna banka upozoravala fond da se to ne ponavlja, ali se to svejedno ponovilo nekoliko puta, u kratkom razdoblju. Dakle, mirovinski je fond smatrao da je njegovo pravo da isplati mirovine, čak i bez novca, važnije nego pravo Narodne banke da nadzire financijski sustav. Fondu je politika, u tome, očito dala za pravo, jer je vijest zapravo slučajno procurila, premda se u kuloarima već o njoj pričalo, no bez mogućnosti provjere. Skandal se nastoji poništiti objavljivanjem tjeralica za pojedincima i poduzećima koja su veliki dužnici mirovinskog i zdravstvenog fonda, koje nisu uvjerljive, jer nema toga tko ne postavlja logično pitanje - a gdje ste dosad bili, zašto ste tim poduzećima do sada dopuštali da ne uplaćuju poreze i doprinose, a mogli ste im blokirati račune. Kao i obično, hrvatske gospodarske vlasti reagiraju kad je već vrag odnio šalu. S druge strane, upad mirovinskog fonda u monetarni sustav također govori da su u Hrvatskoj iscrpljene sve pričuve osim tiskanja novca. No, najvažniji razlog za to što je upad mirovinskog fonda u monetarni sustav tako važan jest činjenica da je politička vlast nastojala zataškati skandal dopuštajući da prođe bez posljedica. Time se ponavlja priča od prije nekoliko godina, kad se novac tiskao s nadom da to neće dovesti do financijskog kaosa. Nije ni čudo što se, dakle, vjeruje kako Narodna banka bdije nad nekom virtualnom i nerazumljivom stvarnošću, kad u njezinom savjetu sjedi Ivan Milas, čovjek koji tvrdi da ekonomija nije nikakva znanost. Stoga se može očekivati da se upadanje u sustav ponovi još koji put, i ne samo od Mirovinskog fonda, nego kad god politici zatreba novca, a to je apsolutno siguran put u visoku inflaciju, financijski kaos, gospodarski slom i poništavanje i onih malih rezultata koji postignuti u posljednjih nekoliko godina". (RDW)