HR-VLADA-SJEDNICA-Bankarstvo IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 11. VELJAČE 1999. Vlada RH: O posebnim odnosima i drugim temama Vlada je s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o
posebnim odnosima između RH i Federacije BiH. Svrha je sporazuma, potpisanog 22. studenoga 1998., oživotvorenje funkcioniranja hrvatsko-bošnjačke federacije u cilju unaprjeđenja suradnje na temelju postojećih ugovora te osiguranja trajnog suživota hrvatskog i bošnjačkog naroda u Federaciji, istaknuo je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader. Naglasio je da se sporazum naslanja na onaj potpisan u Daytonu, čime Hrvatska još jednom potvrđuje da ostaje čvrsto na načelima Daytonskog sporazuma. Podsjećajući na odredbe sporazuma o posebnih odnosima između Hrvatske i Federacije BiH, premijer Mateša je kazao da do prvog srpnja ove godine treba pripremiti 14 aneksa sporazuma. Mateša je istaknuo da je Hrvatska pripremila određen broj aneksa i da očekuje što skorije izjašnjavanje Federacije BiH, jer su ti aneksi, kazao je, značajni za provedbu sporazuma. Prijedlog izmjena ovršnog zakona Na ovoj sjednici Vlada je, kao dio svojeg programa na rješavanju problema nelikvidnosti, utvrdila prijedlog zakona o izmjenama
Vlada RH: O posebnim odnosima i drugim temama
Vlada je s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila
prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o posebnim odnosima
između RH i Federacije BiH.
Svrha je sporazuma, potpisanog 22. studenoga 1998., oživotvorenje
funkcioniranja hrvatsko-bošnjačke federacije u cilju
unaprjeđenja suradnje na temelju postojećih ugovora te osiguranja
trajnog suživota hrvatskog i bošnjačkog naroda u Federaciji,
istaknuo je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader.
Naglasio je da se sporazum naslanja na onaj potpisan u Daytonu, čime
Hrvatska još jednom potvrđuje da ostaje čvrsto na načelima
Daytonskog sporazuma.
Podsjećajući na odredbe sporazuma o posebnih odnosima između
Hrvatske i Federacije BiH, premijer Mateša je kazao da do prvog
srpnja ove godine treba pripremiti 14 aneksa sporazuma. Mateša je
istaknuo da je Hrvatska pripremila određen broj aneksa i da očekuje
što skorije izjašnjavanje Federacije BiH, jer su ti aneksi, kazao
je, značajni za provedbu sporazuma.
Prijedlog izmjena ovršnog zakona
Na ovoj sjednici Vlada je, kao dio svojeg programa na rješavanju
problema nelikvidnosti, utvrdila prijedlog zakona o izmjenama
ovršnog zakona. Tim se izmjenama predviđa brži postupak i veća
zaštita vjerovnika u ostvarivanju prisilnih tražbina. Naime, po
sadašnjim odredbama ovršnog zakona još uvijek postoji mogućnost da
dužnik odugovlači plaćanje svojih dugova, kazala je, obrazlažući
predložene izmjene, zamjenica ministra pravosuđa Snježana Bagić.
Vlada je raspravljala i o konačnom prijedlogu zakona o otocima, a
taj će zakonski tekst konačno biti utvrđen idući tjedan nakon što se
usuglase odredbe o mogućnosti privremenog korišenja napuštenih
privatnih kuća sa zaštitom prava vlasništva. Naime, predlaže se da
jedinice lokalne samouprave mogu dati u najam napuštene kuće i
poslovne prostore ako njihovi vlasnici u njima ne žive i ako za njih
ne plaćaju određene pristojbe duže od pet godina. Naime, pojedini
ministri mišljenja su da bi takva odredba bila prouustavna, te da to
treba još raspraviti. Premijer Mateša suglasio se s takvim
prijedlogom napominjući kako svi trebaju biti svjesni da
vlasništvo nije samo pravo, već i obaveza.
Inače, zakon o otocima donosi niz mjera za bolju prometnu
povezanost otoka, razvoj gospodarstva i infrastrukture kako bi se
zaustavilo iseljavanje i potaknuo povratak stanovnika na otoke.
U drugo saborsko čitanje Vlada je poslala i izmjene zakona o oružju
kojima se, uz ostalo, predlaže povećanje dobne granice za
posjedovanje oružja s 18 na 21 godinu, a oružani bi list vrijedio 10
godina. Do 1. svibnja o.g. predlaže se produžiti rok za
legalizaciju oružja, a nakon toga, upozorio je premijer Zlatko
Mateša, za nelegalno oružje predlaže se bezuvjetna zatvorska
kazna.
Izmjene zakona o privatizaciji
Izmjenama zakona o privatizaciji, koje je Vlada također uputila u
saborsku proceduru, uz ostalo se predlaže urediti nadležnost
Ministarstva privatizacije u nadzoru pravnih osoba nastalih
pretvorbom društvenih poduzeća. Prihvaćena je i odluku kojom Vlada
daje potporu za modernizaciju i proširenje kapaciteta postrojenja
za preradu uljarica IPK Osijek. Premijer Mateša podsjetio je na
dosadašnju neposrednu potporu Vlade podmirivanjem 52 milijuna kuna
duga toga poduzeća mirovinskom i zdravstvenom fondu, kao i na
posrednu potporu ulaganjem u poljoprivredu kao u sirovinsku
osnovicu.
Jamstva za inozemno zaduženje
Vlada je također izdala državna jamstva HBOR-u za kredit od 60
milijuna dolara koji će se koristiti za tehnološku obnovu
brodogradilišta u sanaciji. Ministar gospodarstva Nenad Porges
kazao je kako restrukturiranje u pet hrvatskih brodogradilišta ide
sporo, te da će bez dodatnih ulaganja ta brodogradilišta teško moći
opstati u tržišnoj utakmici.
I za obnovu zadarske zračne luke Vlada je izdala državna jamstva za
inozemno zaduženje u visini od 4,9 milijuna švicarskih franaka.
O privatizaciji triju banaka
Premijer Mateša izvijestio je na ovoj sjednici o uspješno završenom
natječaju za savjetovanje u postupku privatizacije triju banaka -
Privredne, Splitske i Riječke banke. Te su banke uspješno prošle
proces sanacije, a Državna agencija za sanaciju i restrukturiranje
banaka objavila je međunarodni javni natječaj za savjetovanje u
postupku njihove privatizacije. Na taj se natječaj, koji je
raspisan po standardima Svjetske banke, javila 21 svjetska
investicijska banka.
U prvom je krugu bilo odabrano šest potencijalnih savjetnika, a
prije nekoliko dana konačno su i odabrani za svaku banku
pojedinačno. Prodajom i dokapitalizacijom banaka želimo postići da
one budu još uspješnije i u funkciji gospodarskog razvoja, naglasio
je Mateša.
Nakon završetka otvorenog dijela sjednice Vlade, novinari su
premijera pitali i o privatizaciji Telecoma. Mateša je odgovorio
kako je intencija da se za Telecom nađe strateški partner
napominjući da za privatizaciju tog poduzeća treba donijeti
poseban zakon u Hrvatskom državnom saboru.
Novinari su premijera pitali je li točna tvrdnja direktora "Cratia
osiguranja" Suada Rizvanbegovića da je Vlada donijela odluku o
privatizaciji većinskog paketa u "Cratia osiguranju".
Mateša je odgovorio da takvu odluku Vlada nije donijela, ali da joj
u okviru gospodarske strategije nije u interesu da država ima
gotovo 80 posto vlasništva u Croatia osiguranju ili bilo kojem
drugom osiguravajućem društvu. I oni se kroz formu prodaje i
dokapitalizacije moraju osposobiti za konkurenciju i uspješno
poslovanje na tržitu osiguravajućih društava, rekao je Mateša.
Zatvorena sjednica Vlade
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak prihvatila prijenos
vlasničkog udjela Zagrebačke banke d.d. u Hrvatskom olimpijskom
centru "Bjelolasici d.o.o. Jasenak" na Republiku Hrvatsku bez
naknade. Prenesenom nekretninom, u dosadaš-njem vlasništvu
Zagrebačke banke, omogućen je dovršetak poslova na tom centru.
Vlada je dopunila svoju prošlogodišnju odluku o nastavku gradnje
kompleksa Sveučilišne bolnice dodajući popisu zdravstvenih
ustanova, koje će se preseliti u prostore te bolnice, još i Hrvatski
zavod za kontrolu lijekova.
Na teret tekuće zalihe državnog proračuna odobreni su Hrvatskoj
turističkoj zajednici troškovi priprema Svjetskog nogometnog
prvenstva u Francuskoj 1998., a Hrvatskom rukomentnom savezu
početni novčani iznos za organizaciju Europskoga prvenstva u
rukometu za muškarce 2000. godine.
Vlada je donijela odluke o osnivanju počasnog Generalnog konzulata
RH u Republici Kabo Verde, sa sjedištem u Praiai, i u Portugalskoj
Republici, sa sjedištem u Funchalu.