IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 28. SIJEČNJA

Vlada RH: Prihvaćene mjere za rješavanje nelikvidnosti Vlada je danas temeljito raspravila i prihvatila prijedloženi program za rješavanje nelikvidnosti, što ga je izradilo vladino Povjerenstvo, osnovano potkraj prošle godine. Program mjera za rješavanje toga gorućega gospodarskog problema Povjerenstvo je podjelilo u dva dijela. Prvi dio su mjere koje će Vlada provesti unutar postojećeg zakonskog okvira, a drugi dio programa odnosi se na izmjene zakona, posebice Zakona o ovrsi i o stečaju, a koje će u saborsku proceduru za 15-tak dana. S 31. prosincem prošle godine 26.502 poduzeća imala su blokirane račune, a ukupni dug iznosio je 14,4 milijarde kuna. U njima je pak bilo zaposleno 182 tisuće ljudi. Od ukupno 26.502 poduzeća 22.500 ih je privatnih. Više od 15 tisuća poduzeća račune su imali blokirane duže od 360 dana, izvijestio je voditelj vladina Povjerenstva Dinko Zidarević. Najveća dugovanja su u trgovini na veliko i iznose 3,1 milijardu kuna, zatim slijedi trgovina na malo s 2,6 milijardi kuna, poljoprivreda s 1,1 milijardom, proizvodnja hrane i pića također s 1,1 milijardom dugovanja te poduzeća u građevinarstvu čija su dugovanja nešto ispod milijarde kuna. U prvih 300 poduzeća sa liste od 26.502 koncentrirano je oko polovice ukupnog dugovaranja, odnosno 7 milijardi kuna. Kod 10 tisuća poduzeća dug je manji od 10 tisuća kuna. Po županijama najviše je dužnika u Zagrebačkoj, s ukupnim dugom od 3,1 milijardu kuna. Slijede Županija splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska te Grad Zagreb. U programu mjera Povjerenstvo Vladi predlaže da za podmirenje obveza treba koristiti uobičajene instrumente plaćanja, a prijenos dionica samo kada je to propisano zakonom. Program predviđa i afirmaciju uporabe mjenice kao sredstva plaćanja, te mogućnost ukidanja akceptnog naloga s obzirom na učestalost i pojačanu zlouporabu. Isto tako potrebno je izmjeniti i dopuniti Zakon o platnom prometu u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu doprinosa, te izmjeniti Stečajni zakon i Zakon o ovrsi. Jedna od mjera koju predlaže vladino Povjerenstvo je i zabrana ugovaranja novih projekata za ona poduzeća koja nisu podmirila obveze iz prethodne godine. Također se predviđa izjednačavanje uvjeta plaćanja za državu i privatni sektor, intenziviranje uvođenja državne riznice, poticanje razvoja tržišta novca te primjena sustava mjera za podmirenje dospjelih obveza. U raspravi premijer Mateša i članovi Vlade odali su priznanje članovima Povjerenstva za rješavaje nelikvidnosti na dobro obavljenom poslu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro napomenuo je da Povjerenstvo treba nastaviti raditi, odnosno pratiti ostvarivanje utvrđenih mjera. Kao problem kojeg treba hitno rješavati Škegro je naveo neplaćanje poreza na dohodak i neuplaćivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naveo je podatke da su u desecima tisuća tvrtki zaposleni prijavljeni na minimalne plaće, i na taj način poslodavci izbjegavaju plaćati poreze i doprinose. S tim u svezi premijer Mateša je naglasio kako je glavna zadaća Vlade nadzor uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "To što se radi je izvan moralnog i etičkog ponašanja. Mnogi koji govore da su mirovine male u isto vrijeme ne uplaćuju doprinose, i na taj način varaju umirovljenike, liječe se na tuđi račun, a to je nedopustivo", rekao je Mateša. I ministar gospodarstva Nenad Porges pohvalio je izvješće Povjerenstva za rješavanje nelikvidnosti, no, kako drži, Vlada se "treba uhvatiti u koštac sa poduzećima koja su žarišta nelikvidnosti". Ocijenio je, primjerice, da "Diona" za sobom "vuče u lošim poslovima" niz poduzeća prehrambene industrije, kao što su Kraš, Podravka itd.