ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici prihvatila Izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i uputila ga u saborsku proceduru. Hrvatska odgovorno i dosljedno surađuje s
Međunarodnim kaznenim sudom, vodeći računa o elementima nacionalne sigurnosti i međunarodnog kredibiliteta, ali odlučno upozorava na probleme u funkcioniranju Suda, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić.
ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je
sjednici prihvatila Izvješće o suradnji Republike Hrvatske s
Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i uputila ga u saborsku
proceduru.
Hrvatska odgovorno i dosljedno surađuje s Međunarodnim kaznenim
sudom, vodeći računa o elementima nacionalne sigurnosti i
međunarodnog kredibiliteta, ali odlučno upozorava na probleme u
funkcioniranju Suda, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar
vanjskih poslova Mate Granić.#L#
U izvješću o suradnji s haškim sudom, kao temeljni prigovori
Republike Hrvatske navode se nedovoljno intenzivne istrage
započete za zločine počinjene tijekom rata i agresije na Hrvatsku
(slučajevi Dubrovnik, Škabrnja i Osijek, Ćelije, granatiranje
Karlovca, Zadra i dr.), nepodizanje optužnica za slučajeve ratnih
zločina počinjenih nad Hrvatima na području Federacije BiH
(Grabovica, Uzdol, Doljani i dr.), sporost u početku suđenja
optuženim Hrvatima iz BiH koji su već u pritvoru u Haagu, te sporost
u tijeku već početih suđenja. Ukazuje se također na stvaranje
atmosfere nesigurnosti uz prijetnje u vezi s operacijom "Oluja", na
neuspjeh Suda u privođenju Mrkšića, Radića, Šljivančanina i
Martića.
Vlada je danas prihvatila program rada ministarstava i Vlade za ovu
godine. Program se temelji na izvješću Predsjednika Republike
podnijetoga na sjednici Vlade, na Predsjednikovu izvješću o stanju
hrvatske države i nacije, te na prioritetima ministarstava, rekao
je premijer Zlatko Mateša.
Vlada je prihvatila izvješće o pregovorima s austrijskom
Hypothekenbank slijedom kojega se odobrava zaduženje u iznosu 9,5
milijardi austrijskih šilinga namijenjenih financiranju
projekata obnove u istočnoj Slavoniji i drugih projekata u funkciji
razvitka turizma.
Uvjeti kredita su povoljni, rok otplate je dvanaest godina s dvije
godine počeka uz vrlo povoljnu kamatu, rekao je potpredsjednik
Vlade i ministar financija Borislav Škegro.
Odobreni robni kredit, istaknuo je premijer Mateša, dokaz je
povjerenja u hrvatsku državu, jer kada netko daje 9,5 milijardi
šilinga sigurno ne misli da je država u kolapsu. Mateša je istaknuo
da stručna skupina predstavnika više ministarstava ima zadaću
definirati projekte kojima se spomenuto zaduženje može ostvariti.
Naglasak bi trebao biti na sekundarnim prerađivačkim kapacitetima
poljoprivrednih proizvoda, tehnološkoj obnovi drvne industrije,
preradi voća i povrća.
Vlada je utvrdila i zakonski prijedlog o potvrđivanju ugovora
između Hrvatske i Belgije, slijedom kojega bi se dobio dugoročni
zajam od 5,5 milijuna kuna za plinifikaciju Vukovarsko-srijemske
županije. Rok otplate zajma je 20 godina uz deset godina počeka i
fiksnu kamatu od dva posto na godinu.
Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj pošti d.d. da se kreditno
zaduži, u iznosu 51,9 milijuna kuna kod Siemensa d.d. Zagreb, a za
kupnju opreme i puštanje u rad sustava automatskog razvrstavanja
pisama.
Vlada je prihvatila predloženu studiju gospodarskoga razvitka
pogranične zone prema Sloveniji. Tom studijom se želi stvoriti
stručna podloga za osmišljavanje razvojnih mjera za spomenutu
pograničnu zonu. Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić rekla
je da se ta regija dugo razvijala u korelaciji sa slovenskim
gospodarstvom, što je nakon osamostaljenja dovelo do velikog
zaostajanja u gospodarstvu i komunalnoj infrastrukturi.
Na današnjoj je sjednici Vlada prihvatila i više predloženih odluka
među kojima i Odluku o davanju koncesije za istražni prostor
"Istočna Slavonija" radi istraživanja nafte i plina zagrebačkoj
Ini.
(Hina) sšh/bm ds