IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 21. SIJEČNJA

Vlada RH: Izvješće o suradnji sa sudom u Haagu Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i uputila ga u saborsku proceduru. Hrvatska odgovorno i dosljedno surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom, vodeći računa o elementima nacionalne sigurnosti i međunarodnog kredibiliteta, ali odlučno upozorava na probleme u funkcioniranju Suda, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić. U izvješću o suradnji s haškim sudom, kao temeljni prigovori Republike Hrvatske navode se nedovoljno intenzivne istrage započete za zločine počinjene tijekom rata i agresije na Hrvatsku (slučajevi Dubrovnik, Škabrnja i Osijek, Ćelije, granatiranje Karlovca, Zadra i dr.), nepodizanje optužnica za slučajeve ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima na području Federacije BiH (Grabovica, Uzdol, Doljani i dr.), sporost u početku suđenja optuženim Hrvatima iz BiH koji su već u pritvoru u Haagu, te sporost u tijeku već početih suđenja. Ukazuje se također na stvaranje atmosfere nesigurnosti uz prijetnje u vezi s operacijom "Oluja", na neuspjeh Suda u privođenju Mrkšića, Radića, Šljivančanina i Martića. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila program rada ministarstava i Vlade za ovu godinu. Program se temelji na izvješću Predsjednika Republike podnijetoga na sjednici Vlade, na Predsjednikovu izvješću o stanju hrvatske države i nacije, te na prioritetima ministarstava, rekao je premijer Zlatko Mateša. Vlada je prihvatila izvješće o pregovorima s austrijskom Hypothekenbank slijedom kojega se odobrava zaduženje u iznosu 9,5 milijardi austrijskih šilinga namijenjenih financiranju projekata obnove u istočnoj Slavoniji i drugih projekata u funkciji razvitka turizma. Uvjeti kredita su povoljni, rok otplate je dvanaest godina s dvije godine počeka uz vrlo povoljnu kamatu, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Odobreni robni kredit, istaknuo je premijer Mateša, dokaz je povjerenja u hrvatsku državu, jer kada netko daje 9,5 milijardi šilinga sigurno ne misli da je država u kolapsu. Mateša je istaknuo da stručna skupina predstavnika više ministarstava ima zadaću definirati projekte kojima se spomenuto zaduženje može ostvariti. Naglasak bi trebao biti na sekundarnim prerađivačkim kapacitetima poljoprivrednih proizvoda, tehnološkoj obnovi drvne industrije, preradi voća i povrća. Vlada je utvrdila i zakonski prijedlog o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Belgije, slijedom kojega bi se dobio dugoročni zajam od 5,5 milijuna kuna za plinifikaciju Vukovarsko-srijemske županije. Rok otplate zajma je 20 godina uz deset godina počeka i fiksnu kamatu od dva posto na godinu. Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj pošti d.d. da se kreditno zaduži, u iznosu 51,9 milijuna kuna kod Siemensa d.d. Zagreb, a za kupnju opreme i puštanje u rad sustava automatskog razvrstavanja pisama. Vlada je prihvatila predloženu studiju gospodarskoga razvitka pogranične zone prema Sloveniji. Tom studijom se želi stvoriti stručna podloga za osmišljavanje razvojnih mjera za spomenutu pograničnu zonu. Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić rekla je da se ta regija dugo razvijala u korelaciji sa slovenskim gospodarstvom, što je nakon osamostaljenja dovelo do velikog zaostajanja u gospodarstvu i komunalnoj infrastrukturi. Na ovoj je sjednici Vlada prihvatila i više predloženih odluka među kojima i Odluku o davanju koncesije za istražni prostor "Istočna Slavonija" radi istraživanja nafte i plina zagrebačkoj Ini. Izvješće o pregovorima o prijamu RH u WTO Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila izvješće izaslanstva Republike Hrvatske sa devetoga kruga dvostranih pregovora u sklopu prijama naše države u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Usvojen je i obvezujući plan i raspored aktivnosti za završetak postupka prijama kako bi do njega došlo na sjednici Općeg vijeća WTO koncem lipnja 1999., što Vlada ocjenjuje jednim od svojih najvažnijih strategijskih ciljeva u ovoj godini, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je usvojila zaključak kojim se prihvaća sufinanciranje obnove međudržavnih mostova na granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za iznos poreza na dodanu vrijednost. Mostove obnavlja donacijama međunarodna zajednica, a RH sudjeluje u obnovi udjelom u visini iznosa PDV na teret Tekuće zalihe državnog proračuna. Iz tekuće zalihe Vlada je odobrila iznos potreban za pokriće potreba socijalne skrbi nepodmirenih protekle godine. Riječ je o povećanom opsegu socijalne pomoći za izbjeglice-useljenike iz BiH, osobe kojima je prestao status prognanika-povratnika a nisu se uspjele zaposliti, za povratnike iz SRJ koji su napustili RH poslije "Bljeska" i "Oluje" i dr. Vlada je odobrila društvu Torpedo d.d. iz Rijeke iznos u visini jedne brutto plaće kao interventna sredstva do dovršenja izradbe programa restrukturiranja. Prihvaćena je informacija o održavanju Regionalne konferencije o razminiranju (u Zagrebu, 28. do 30. ožujka o.g.) i donijeta odluka o osnivanju organizacijskog i počasnoga odbora te konferencije. Odlukom o stipendiranju na poslijediplomskim studijima u inozemstvu omogućeno je Uredu za europske integracije stipendiranje 25 kandidata u ovoj godini. Vlada je razriješila dužnosti ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mr. Damira Zorića radi odlaska na novu dužnost, a imenovala ravnateljicom Dunju Vidošević, dosadašnju predstojnicu Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća. Mjere za sanaciju Zagrepčanke Na ovoj sjednici Vlada je prihvatila i program mjera za sanaciju dioničkog društva Zagrepčanka i Zagrepčanka Nova d.o.o. U sklopu programa donesene su sve odluke iz djelokruga Vlade o sanaciji Zagrepčanke, kojima se omogućuje osnivanje novog društva Zagrepčanka Trgovina, podmirenje dospjelih obveza i osiguravaju inicijalna sredstva za pokretanje proizvodnje. Uz to, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba omogućilo je uporabu poslovnih prostora u vlasništvu Grada za maloprodajnu djelatnost društva. Usvojenim mjerama zbrinuti su svi zaposleni i omogućeno dodatno zapošljavanje 70 radnika u bivšem pogonu Vupika u Vukovaru. Krajem rujna radničko-sindikalno izaslanstvo Zagrepčanke i Vlada dogovorili su da Uprava poduzeća u roku 60 dana treba predloži Vladi program sanacije o kojem ona treba raspravljati. Vlada je u međuvremenu dobila program sanacije, ali o njemu nije odmah raspravljala. S prekjučerašnjeg skupa zaposlenika, radnici su uputili "posljednji poziv" Vladi da danas razmotri sanacijski program, ali bez viška radnika. U protivnom su najavili industrijske sindikalne akcije. Radnici također traže da im se 14 milijuna kuna njihovih potraživanja od poduzeća priznaju kao vjerovnička - za taj iznos žele podići hipoteku nad dijelom imovine poduzeća - te smjenu direktora sektora koji su izradili sanacijski program s predviđenim viškom 42 radnika.