HR-diplomati, savezi, krize LA STAMPA 26.I.- JAVIER SOLANA ITALIJALA STAMPA26. I. 1999.'Na Balkanu hvala Rimu'"Objavljujemo glavne dijelove govora koji je Javier Solana, glavni tajnik NATO-a, održao jučer u Rimu prigodom pedesete
godišnjice Atlantskog Saveza.'U travnju će NATO proslaviti svoju pedesetu obljetnicu summitom u Washingtonu, gradu u kojemu je potpisam sporazum. Tom ćemo prigodom proslaviti postignuća organizacije koja je već osigurala najduže razdoblje mira u Europi... To je, u mnogim pogledima, raznovrsno razdoblje, kao što su godine nakon Drugog svjetskog rata. Ništa ga ne može bolje ilustrirati od zajedničke europske valute, vidljivog dokaza da se Europa mijenja i da su mnogi ciljevi koje su naši prethodnici, De Gasperi, Adenauer ili Monnet, ostvareni...Ako je povijest europske integracije povijest uspjeha, to nije zasluga samo Europe. Jednake zasluge treba dati i demokratskim državama Sjeverne Amerike koje su pomogle posaditi sjeme europske integracije i koje su uvjerile, pa i potaknule Europljane da zajedno djeluju. Danas su se Europa i Sjeverna Amerika razvile u najjaču zajednicu naroda s istim stajalištima. Pedeseta godišnjica
ITALIJA
LA STAMPA
26. I. 1999.
'Na Balkanu hvala Rimu'
"Objavljujemo glavne dijelove govora koji je Javier Solana, glavni
tajnik NATO-a, održao jučer u Rimu prigodom pedesete godišnjice
Atlantskog Saveza.
'U travnju će NATO proslaviti svoju pedesetu obljetnicu summitom u
Washingtonu, gradu u kojemu je potpisam sporazum. Tom ćemo prigodom
proslaviti postignuća organizacije koja je već osigurala najduže
razdoblje mira u Europi... To je, u mnogim pogledima, raznovrsno
razdoblje, kao što su godine nakon Drugog svjetskog rata. Ništa ga
ne može bolje ilustrirati od zajedničke europske valute, vidljivog
dokaza da se Europa mijenja i da su mnogi ciljevi koje su naši
prethodnici, De Gasperi, Adenauer ili Monnet, ostvareni...
Ako je povijest europske integracije povijest uspjeha, to nije
zasluga samo Europe. Jednake zasluge treba dati i demokratskim
državama Sjeverne Amerike koje su pomogle posaditi sjeme europske
integracije i koje su uvjerile, pa i potaknule Europljane da
zajedno djeluju. Danas su se Europa i Sjeverna Amerika razvile u
najjaču zajednicu naroda s istim stajalištima. Pedeseta godišnjica
NATO-a nam, stoga, pruža dobre razloge za slavlje, no proslavu ne
treba pretvoriti u samozadovoljstvo. Nacrt sigurnosti još je
daleko od završetka, a 21. će nas stoljeće postaviti pred niz sasvim
novih izazova, na koje moramo biti spremni...
Sada, kad je završio hladni rat, više se ne suočavamo sa
sveobuhvatnom prijetnjom, već s mnoštvom novih rizika. Mnogi se
nalaze ovdje, u južnoj zoni Saveza, prije svega na Balkanu. U bivšoj
Jugoslaviji pad komunizma nije donio demokraciju niti potaknuo na
integraciju, kao u drugim dijelovima Europe, već dezintegraciju,
etničku nesnošljivost i korištenje sile za nametanje rješenja. U
tom novom strateškom kontekstu Italija je postala ključna članica
Saveza. Niti jedan od naših napora za stabilizaciju stanja u Bosni i
sada na Kosovu ne bi bio moguć bez solidarnosti, političkog vodstva
i aktivnog doprinosa Italije...
NATO treba biti spreman na djelovanje, ako ne postoji drugi način da
se navede na prihvaćanje političkog rješenja ove krize. Naši će
ciljevi biti jasni. Prvo, pomoći da se spriječi humanitarna
katastrofa. Drugo, braniti ljudska i građanska prava kosovskog
stanovništva. Treće, pomoći da se nađe politički sporazum za Kosovo
utemeljen na njegovoj širokoj autonomiji unutar SR Jugoslavije.
Ključna zona gdje se naš program 'Partnerstvo za mir' pokazao
dragocjenim jest Albanija. Otkako je izbila kriza na Kosovu, NATO
je održavao izvanredna savjetovanja s Albanijom, i dao praktičnu
pomoć, poput uvježbavanja granične policije. Na sastanku na vrhu u
Washingtonu predstavit ćemo okvir koji će partnerima omogućiti da
se još više uključe u određivanje našeg programa i podcrtat ćemo
važnost odnosa NATO-Rusija. Rusija može biti zemlja mnogih
proturječja, ali je jedna stvar jasna: u Europi ne može biti
sigurnosti bez stabilne Rusije. Politički i gospodarski poremećaji
u Rusiji mogu imati šire posljedice... Pomoć Rusiji nije samo čin
dobročinstva, već prosvijetljeni osobni interes. Jer, ako se
želimo suočiti s izazovima 21. stoljeća, moramo na brodu imati
Rusiju, stabilnu i demokratsku Rusiju.", Javier Solana.