ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Prijevoz tereta u riječnom prometu mogao bi već 2005. desegnuti 3,5 milijuna tona, od čega 1,7 milijuna u unutarnjem i 1,8 milijuna tona u međunarodnom prometu. Preduvjet za to je da promet u unutarnjim
plovnim putovima 2000. bude u približnom obujmu kao 1990. te da se izgradi kanal Dunav-Sava od Vukovara do Šamca i pusti u promet do 2005., stoji u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH, koji će se uskoro naći pred Hrvatskim državnim saborom.
ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Prijevoz tereta u riječnom prometu
mogao bi već 2005. desegnuti 3,5 milijuna tona, od čega 1,7 milijuna
u unutarnjem i 1,8 milijuna tona u međunarodnom prometu. Preduvjet
za to je da promet u unutarnjim plovnim putovima 2000. bude u
približnom obujmu kao 1990. te da se izgradi kanal Dunav-Sava od
Vukovara do Šamca i pusti u promet do 2005., stoji u Prijedlogu
strategije prometnog razvitka RH, koji će se uskoro naći pred
Hrvatskim državnim saborom. #L#
Za razvoj riječnog prometa nužno je povezivanje srednje Europe s
Jadranom plovnim putovima rijeke Dunav, kanalom Dunav-Sava,
rijekom Savom do Siska i Zagreba. Odatle bi se promet nastavljao
željeznicama do jadranskih luka Rijeke i Ploče.
Osim toga, potrebno je povećati udjel riječnog prometa s tri na 15
posto obujma prijevoza u odnosu na ostale prijevozne grane.
Prema prognozama iz Strategije prometnog razvitka, riječni promet
će nešto brže rasti od 2000. do 2005. i to četiri do pet posto na
godinu.
Ako se ostvare pretpostavke o kanaliziranju Save i Drave 2020. na
kanalu Dunav-Sava, može se očekivati ukupan promet od otprilike 6,3
milijuna tona tereta, a 2030. približno 9,3 milijuna tona.
Promet na Savi, bez lokalnog prijevoza šljunka i poljodjelskih
proizvoda, 2020. može iznositi tri do pet milijuna tona, a 2030.
četiri do osam milijuna tona, dok se na Dravi može očekivati znatno
manji promet.
U riječni promet se do 2010. predviđa uložiti 1,19 milijuna
američkih dolara. Ponajprije će se iskoristiti za izgradnju kanala
Vukovar-Šamac i riječnih luka, održavanje i razvitak sustava
sigurnosti riječnih plovnih putova, te kanaliziranje Save i
Drave.
Osim toga, u skladu s europskim normama, nužno je obnoviti i riječnu
flotu, tj. vučenu tehnologiju zamijeniti potiskivanom, a najveći
dio kapaciteta zamijeniti samohodnim brodovima. Budući da su
brodarske tvrtke u pravilu privatizirane, očekuje se da će se flota
obnavljati u skladu s prijevoznim potrebama i to sredstvima
privatnog kapitala.
Izgradnja remontnih brodogradilišta za potrebe održavanja domaće
flote predviđena je u Sisku, Vukovaru i Belišću. Za to već postoji
interes ulagača, no, potrebno je osigurati kreditna
sredstva ili neposrednu pomoć države za njihovu izgradnju.
(Hina) alt vel