ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Na tri plovna područja hrvatskog pomorskog putničkog prometa - riječkom, zadarskom i splitskom, očekuje se da će 2010. broj prevezenih putnika dosegnuti 4,005 milijuna, što je 213 posto više u usporedbi s
1996. Predviđa se da će prevezenih vozila u toj godini biti 3,572, tj. 178 posto više, stoji u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH, koji će se uskoro naći pred Hrvatskim državnim saborom.
ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Na tri plovna područja hrvatskog
pomorskog putničkog prometa - riječkom, zadarskom i splitskom,
očekuje se da će 2010. broj prevezenih putnika dosegnuti 4,005
milijuna, što je 213 posto više u usporedbi s 1996. Predviđa se da će
prevezenih vozila u toj godini biti 3,572, tj. 178 posto više, stoji
u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH, koji će se uskoro
naći pred Hrvatskim državnim saborom. #L#
Za pomorski su promet do 2010. predviđena ulaganja od 2,790
milijuna američkih dolara, s prioritetima modernizacije i obnove
Luke Rijeka, Luke Ploče, Luke Split, Luke Zadar i Luke Dubrovnik. I
u ostalim lukama otvorenim za javni promet bit će potrebno
izgraditi i modernizirati trajektna pristaništa za prihvat brodova
suvremene tehnologije.
Naime, teretni promet hrvatskih luka je 1990. dosegnuo 13,345
milijuna tona. Nakon toga se zbog ratnih zbivanja, koja su za sobom
vukla i rizike, te zastarjelosti tehnologija, promet u njima
smanjio 2,5 puta.
Kako je istaknuto u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH,
veliku perspektivu u razvitku pomorskog prometa imaju trajektne
linije između Italije i Hrvatske. Na trajektnoj liniji Split -
Ankona u 2010. bi broj prevezenih putnika trebao iznositi 664,7
tisuća, što je 708 posto nego 1996. Osobnih vozila bilo bi prevezeno
134,4 tisuće ili 361 posto više, te teretnih 45,5 tisuća - 180 posto
više. I na ostalim trajektnim linijama između Hrvatske i Italije
prijevoz putnika i vozila znatno bi se povećao u odnosu na 1996.
I gospodarski razvitak, kao i revitalizacija hrvatskih jadranskih
otoka, ovisit će o kvalitetnim, udobnim i brzim pomorskim linijama
između kopna i otoka te između otoka. Osim toga, na kvalitetnije
pomorsko prometno povezivanje otoka odlučujući utjecaj imat će
upravo razvitak otočnih trajektnih i ostalih luka. Postojeće
trajektne linije trebalo bi poboljšati uvođenjem modernih, udobnih
i brzih trajekata.
Jedno od mogućih rješenja kvalitetnijeg i bržeg povezivanja otoka s
kopnom, i otoka međusobno, je u odvajanju prijevoza putnika od
prijevoza vozila, tj. tereta. Tim bi se razdvajanjem prijevoz
putnika obavljao brzim i udobnim katamaranima - brzine veće od 30
čvorova, dok bi se prijevoz vozila i tereta obavljao nešto
sporijim, ali i jeftinijim trajektima, stoji u Strategiji.
(Hina) alt vel