GS: ZA PROMETNI RAZVITAK RH DO 2010. GODINE 19,9 MLRD USD

ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Uz stopu izdvajanja od pet posto iz bruto društvenog proizvoda (BDP) u prometni sustav Republike Hrvatske od 1998. do 2010. može se investirati otprilike 19,9 milijardi američkih dolara. Pretpostavka za to je da će se u idućih desetak i više godina cjelokupni BDP kretati po stopi rasta od prosječno pet do sedam posto godišnje. Uz stopu rasta od šest posto godišnje BDP bi od 1998. do 2010. iznosio 398,06 milijardi dolara, stoji u Prijedlogu Strategije prometnog razvitka RH, koji će se uskoro naći pred Hrvatskim državnim saborom. #L# Za ceste i cestovni promet pritom bi se trošilo 40 posto raspoloživih sredstava, a za željezničke pruge i željeznički promet 25 posto. Petina bi odlazila za pomorski i riječni promet, pet posto bi se izdvajalo za zračni promet i deset posto za integralni transport i terminale. Kako je istaknuto u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH, zbog veličine ulaganja i nemogućnosti realizacije u kraćem razdoblju, strategija razvitka cesta sagledana je od 1998. do 2021. U tom bi se razdoblju za ceste namaknulo 19,021 milijarda dolara. Od toga bi se na održavanje odnosilo 40 posto ukupnih sredstava, za izgradnju autocesta, poluautocesta i brzih cesta 45 posto, te 15 posto za izgradnju i rekonstrukciju državnih, županijskih i lokalnih cesta. Budući da se za kilometar izgradnje autocesta, poluautocesta i brzih cesta u prosjeku troši pet milijuna dolara, do 2021. Hrvatska bi imala 762 kilometara cesta najviše razine služnosti te 2194 kilometara autocesta, poluautocesta i brzih cesta. Cjelokupna sredstva od 5,572 milijarde dolara Strategijom prometnog razvitka predviđena su za razvoj željezničkog prometa od 1998. do 2010. U taj je iznos uključeno i 597 milijuna dolara iz programa za razvitak suvremenih transportnih tehnologija i terminala. Pritom će razvoj željezničke infrastrukture financirati država, dok bi se sredstva za promet trebala namaknuti iz poslovanja budućih operatora tim prometom. Prema mogućnostima izdvajanja sredstava iz BDP-a do 2010. za prometni sustav, za razvoj pomorskog prometa namijenjena su sredstva u visini 2,79 milijardi dolara. Ukupna ulaganja u hrvatske luke otvorene za javni promet u istom će razdoblju iznositi 560 milijuna dolara, dok bi zajedno sa sporednim lukama i lučicama iznosila otprilike 600 milijuna dolara. U obnovu i razvitak jadranske putničko-trajektne flote uložit će se 1,2 milijarde dolara, u sigurnost plovidbe 50 milijuna dolara, te u subvencioniranje razvitka i obnove linijske trgovačke mornarice 940 milijuna dolara. Za izgradnju kanala Vukovar-Šamac, izgradnju riječnih luka, održavanje riječnih plovnih putova, održavanje i razvitak sustava sigurnosti riječnih plovnih putova i kanaliziranje rijeka Save i Drave do 2010. predviđeno je uložiti 1,19 milijardi dolara. U financiranju razvitka zračnih luka, osim samih luka kao nositelja ulaganja, sudjelovat će i država, županije i gradovi iz sredstava svojih proračuna. Financiranje infrastrukture u zračnom prometu očekuje se isključivo iz državnog proračuna. Ukupna sredstva predviđena do 2010. godine za razvoj zračnog prometa iznose 995 milijuna dolara. U tom razdoblju potrebno je, između ostaloga, obnoviti kapacitete za prihvat i otpremu putnika, prtljage, robe, pošte, i zrakoplova te tehnološki i tehnički razvijati i unaprijediti zračne luke i rekonstruirati uzletno- slijetne rulne staze i platforme. Program zamjene zrakoplova već je započeo u zračnom prijevozniku Croatia Airlines, koji će do 2002. u svojoj floti imati šest novih zrakoplova tipa A 319. Studiju o strategiji prometnog razvitka RH je pod vodstvom akademika Josipa Božičevića izradio zagrebački Institut prometa i veza uz sudjelovanje većeg broja znanstvenih i stručnih suradnika iz područja prometa. (Hina) alt vel