ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Prema dugoročnim prognozama željezničkog prometa u Hrvatskoj do 2020. se očekuje da će se više od 90 posto prometa ostvarivati na pravcima koji su dijelovi europskih prometnih koridora, a čine manje od 50
posto od 2726,5 kilometara ukupne dužine pruga u Hrvatskoj, stoji u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH, koja će se uskoro naći pred Hrvatskim državnim saborom.
ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Prema dugoročnim prognozama
željezničkog prometa u Hrvatskoj do 2020. se očekuje da će se više
od 90 posto prometa ostvarivati na pravcima koji su dijelovi
europskih prometnih koridora, a čine manje od 50 posto od 2726,5
kilometara ukupne dužine pruga u Hrvatskoj, stoji u Prijedlogu
strategije prometnog razvitka RH, koja će se uskoro naći pred
Hrvatskim državnim saborom. #L#
Tako bi broj prevezenih putnika od 2002. do 2010. rastao po stopi od
2,7 posto godišnje, a od 2010. do 2020. po stopi od 1,7 posto. U
2020. broj prevezenih putnika željeznicom iznosio bi 52,9
milijuna.
Prijevoz tereta od 2002. do 2010. rastao bi po stopi od 5,2 posto, a
od 2010. do 2020. po stopi od 2,9 posto. U 2020. količina prevezenog
tereta dosegla bi 39,97 milijuna tona.
Kako stoji u Strategiji prometnog razvitka, u prijevozu robe
trebalo bi se opredijeliti za kombinirani prijevoz, radi
preusmjeravanja prijevoza robe s cestovnog na željeznički prijevoz
kao ekološki najopravdaniji oblik prometa. Takav je prijevoz nužan
i zbog pomorske orijentacije i većega korištenja luka.
No, prvenstveno je nužno provesti restrukturiranje Hrvatskih
željeznica kako bi postale učinkovite na tržišnim načelima uz
postepeno sve manje subvencije države.
Tako je prvom etapom modernizacije i restrukturiranja HŽ-a od 1998.
do 2002. predviđeno da se proizvodnost željeznica poveća 10,5 posto
godišnje i to povećanjem transportnog učinka, uz smanjenje broja
uposlenih. Troškovi poslovanja smanjit će se rješavanjem problema
nerentabilnih pruga i vlakova u putničkom prometu, dok će se
transfer za poslovanje Hrvatskih željeznica iz državnog proračuna
svesti na razinu od 0,9 posto bruto društvenog proizvoda.
Od 492,7 kilometara nerentabilnih pruga, čije je ukidanje Studijom
o restrukturiranju HŽ-a predložila kanadska konzultantska tvrtka
Canac, HŽ je u početnoj fazi redukcije prometa i pruga u Hrvatskoj
predvidio ukidanje prometa na 188,5 kilometara. Riječ je o prugama
Vinkovci-Gaboš-Osijek i Karlovac-Sisak koje i tako nisu u funkciji
zbog ratnih razaranja i devastacije, te pruge Lupoglav-Raša s čijim
bi se ukidanjem trebalo pričekati do donošenja razvojnih planova
luke Rijeka.
Investicije planirane za željeznicu u tom razdoblju predviđene su u
visini između 2,64 do 3,1 milijardi kuna.
U drugoj etapi modernizacije željezničkih kapaciteta predviđeno je
podizanje razine usluga postojećih pruga, koje se nalaze na važnim
europskim koridorima, na razinu koja je određena kao minimum za
pruge toga ranga. Samo integriranje HŽ-a u Zajednicu željeznica
Europske unije (GEB/CER/CCFE) obavljat će se prema dinamici koju će
uvjetovati integriranje Hrvatske u Europsku uniju.
Treća etapa modernizacije od 2010. do 2020. predviđa završetak
gradnji započetih u prethodnom razdoblju. Ostvari će se strateške
investicije koje će usluge na mreži pruga podići na razinu koja se
traži za pruge uključene u paneuropsku prometnu mrežu. Njima je
predviđeno povezivanje unutrašnjosti Hrvatske s jadranskom
obalom.
(Hina) alt vel