ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Natjecanje u nuklearnom naoružanju u razdoblju od 1940. do 1996. stajalo je Sjedinjene Države ukupno 5.821.000.000.000 dolara (pet tisuća osamstodvadestijednu milijardu dolara).
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Natjecanje u nuklearnom naoružanju u
razdoblju od 1940. do 1996. stajalo je Sjedinjene Države ukupno
5.821.000.000.000 dolara (pet tisuća osamstodvadestijednu
milijardu dolara).#L#
Navedenu svotu troškova izračunala je skupina znanstvenika s
Brookings instituta pod vodstvom Stephena Schwartza. Oni su se
četiri godine probijala kroz tajne pismohrane ministarstava obrane
i energetike, dokumente odjela Bijele kuće zaduženoga za proračun
te kroz proračunske zakone i upute Kongresa.
Takozvano neprozirno knjigovodstvo posebno je otežavalo rad jer
nikad nije postojala jedinstvena proračunska stavka za atomsko
naoružanje Sjedinjenih Država.
Izdatci su navođeni u stotinama različitih poglavlja i pod stotinu
različitih naslova u proračunu ministarstva obrane. Također se
pojavljuju u proračunu ministarstva energetike, NASA-e,
ministarstva prometa, agencije za okoliš pa i Bijele kuće.
Osim toga, neki tajni projekti naoružavanja dugo su bili skriveni u
proračunu pod nedokučivim šiframa.
Sve su brojke 'očišćene od inflacije' i preračunate na iznose koji
odgovaraju vrijednosti dolara godine 1996.
Ta utrošena svota od 5,8 bilijuna dolara veća je od one koju je
američka vlada u proteklih pedeset godina izdvojila zajedno za
državno zdravstveno osiguranje 'Medicar', odgoj i obrazovanje,
gradnju cesta i nevojne znanosti i istraživanje.
Potrošeni iznos čini 11 posto svih izdataka američke vlade u
proteklih pet desetljeća.
Prvi prihod u bilanci atomskoga doba potječe iz godine 1940. kad su
američka vojska i mornarica newyorškom sveučilištu Columbia
stavile na raspolaganje po 3000 dolara dok su posljednji rashodi
koji su istražili istraživači pod vodstvom Stephena Schwartza
vezani uz stavku koja je u proračunu za 1996. vrijedila 4,5
milijarde dolara.
Naime toliko stoji godišnje održavanje, osiguranje i priprema za
možebitnu uporabu 10 tisuća atomskih bojnih glava koje se još
uvijek nalaze u američkim arsenalima.
Tijekom istrage također je ustanovljeno da je samo sedam posto
ukupne svote (oko 409 milijarda dolara) izdvojeno za istraživanje,
razvoj i proizvodnju atomskih bojnih glava.
Većina novaca, 56 posto ili 3.200 milijarda dolara slilo se u razvoj
i izgradnju nosilačkih sustava koji zajedno s bojnim glavama čine
jedinstveno oružje.
U tu kategoriju spadaju interkontinentalne rakete kao i zrakoplovi
bombaši B-52 i B-1, atomske podmornice, rakete srednjega dometa i
topovi za neutralizaciju mobilnoga terenskog nuklearnog oružja.
Istraževanje je također otkrilo nevjerojatno rasipanje novca kao
posljedicu političkoga taktiziranja ciljanih netočnih
informacija u režiji obavještajnih služba.
Unatoč tome što bivši SSSR ni ujednom trenutku nije raspolagao
većom količinom uporabljivih sustava atomskoga oružja, neki su
kongresmeni i senatori neprekidno pod krinkom tajnosti i izlikom
'nacionalne sigurnosti' uspijevali za tvornice i laboratorije u
svojim izbornim jedincama izboriti narudžbe u višemilijunskim
vrijednostima.
U atomskom dobu Amerikanci su ukupno razvili 65 različitih tipova
atomskih bojnig glava, od hidrogenske bombe B-53 razorne moći 9
megatona do nuklearnoga 'sigurnosnoga paketa' W-54 razorne moći
250 kg TNT-a.
Ukupno je stvoreno 116 nosilačkih sustava za dovođenje tih
projektila na cilj.
Iz različitih kombinacija atomskih bojnih glava i nosilačkih
sustava Amerikanci su sastavili gotovo 300 različitih oružanih
sustava.
Tvornice za proizvodnju oružja ukupno su proizvele 70 tisuća
atomskih bojnih glava, a broj se raspoloživoga oružja popeo s tri
bombe 1945. na 32 tisuće bojnih glava 1965.
Zahvaljujući različitim sporazumima o razoružanju broj se
uporabljivoga atomskoga oružja sveo na oko deset tisuća.
Godišnji troškovi njegova održavanja kreću se u visini od 4,5
milijarda dolara.
Do godine 1996. za uklanjanje atomskoga otpada nastaloga prigodom
proizvodnje oružja izdvojeno je 365 milijarda dolara, a navodno će
i sljedećih nekoliko godina biti potrebno nekoliko desetaka
milijarda dolara za potpuno uklanjanje tog otpadnoga materijala.
Uništavanje pak otpisanoga atomskog oružja do sada je stajalo oko
31 milijardu dolara.
Najmanji pak iznos u usporedbi s ukupnim troškovima izdvojen je za
liječenje i odštetu žrtvama radijacije. Riječ je tek o 2,1
milijardu dolara ili (0,04 posto ukupnih troškova) a koji su između
ostaloga isplaćivani cjelokupnom pučanstvu otočja Bikini i
Eniwetok na središnjem Pacifiku koje je moralo napustiti svoju
domovinu radi američkih nuklearnih pokusa.
Kad bi se iznos od 5.821 milijarde dolara podijelio sa sadašnjim
brojem stanovnika SAD-a, ispalo bi da atomske glave svakoga
Amerikanca stoje po glavi oko 22 tisuće dolara.
Nu, bez obzira na tako neuobičajeno goleme brojke čak i za
stručnjake narodnih gospodarstava, kraj hladnoga rata, američke
promičbene pozive ali i pritiske na određene vlade da smanje svoje
vojne proračune, vojska će Sjedinjenih Država, kako je najavio
predsjednik Clinton u sljedećih šest godina dobiti na raspolaganje
dodatnih 100 milijarda dolara iz državnoga proračuna.
Clintonov bi prijedlog tako Pentagonu, od početka fiskalne godine
(1. listopada)donio ukupno 268,2 milijarde dolara.
Bilo bi to najveće povećanje izdataka za vojsku Sjedinjenih Država
u zadnjih petnaestak godina, a ujedno bi prvi put nakon godine 1991.
porast vojnih troškova u postotku bio veći od stope inflacije.
(Hina) mk mk