DE-IZVJEŠĆA-Glasila/mediji RDW-PREGLED TISKA-16-1 NJEMAČKI RADIO - RDW16. I. 1998.Pregled tiska"Većina njemačkih novina komentira spor između vlade u Bonnu i atomske industrije o planiranom izlasku iz nuklearne energije. Od g. 2000.
Bonn namjerava zabraniti ponovno oplemenjivanje atomskog otpada. Međutim, tome se ne protive samo njemačka energetska poduzeća nego također Francuska i Velika Britanija kritiziraju kršenje ugovora i prijete zahtjevima za odštetom. List "Westfaelische Nachrichten", što izlazi u Muensteru, iz svega toga zaključuje: "Deset dana prije početka razgovora o konsenzusu glede izlaza iz atomske energije ton postaje sve oštriji. Crveno-zelena savezna vlada, koja je s tim ciljem osvojila parlamentarne izbore i stoga vjeruje da je njezina pozicija jaka, izložena je sa svih strana kritici: od Francuza, Britanaca i atomske industrije. Zastrašujući scenarij, koji je u petak ponovno izbio na vidjelo, povod je za razmišljanje. Moramo si slikovito predočiti: 260 Castor-spremnika u kratkom vremenu vratit će se natrag u međuskladišta u Ahausu i Gorlebenu. A pri tome je cijela Savezna Republika bila na nogama kada je u prethodnoj godini svega 6 Castor-spremnika bilo transportirano u Ahaus. Za sigurnost bilo je
NJEMAČKI RADIO - RDW
16. I. 1998.
Pregled tiska
"Većina njemačkih novina komentira spor između vlade u Bonnu i
atomske industrije o planiranom izlasku iz nuklearne energije. Od
g. 2000. Bonn namjerava zabraniti ponovno oplemenjivanje atomskog
otpada. Međutim, tome se ne protive samo njemačka energetska
poduzeća nego također Francuska i Velika Britanija kritiziraju
kršenje ugovora i prijete zahtjevima za odštetom.
List "Westfaelische Nachrichten", što izlazi u Muensteru, iz svega
toga zaključuje: "Deset dana prije početka razgovora o konsenzusu
glede izlaza iz atomske energije ton postaje sve oštriji. Crveno-
zelena savezna vlada, koja je s tim ciljem osvojila parlamentarne
izbore i stoga vjeruje da je njezina pozicija jaka, izložena je sa
svih strana kritici: od Francuza, Britanaca i atomske industrije.
Zastrašujući scenarij, koji je u petak ponovno izbio na vidjelo,
povod je za razmišljanje. Moramo si slikovito predočiti: 260
Castor-spremnika u kratkom vremenu vratit će se natrag u
međuskladišta u Ahausu i Gorlebenu. A pri tome je cijela Savezna
Republika bila na nogama kada je u prethodnoj godini svega 6 Castor-
spremnika bilo transportirano u Ahaus. Za sigurnost bilo je
potrebno 30 tisuća policajaca. Jedva se može očekivati da će
autonomaši i protivnici nuklearne energiji mirovati kad se
radioaktivni otpad bude vraćao, iako je to zeleni poglavica Trittin
zajamčio', navodi 'Westfaelische Nachrichten'.
I 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' smatra povratni transport
problematičnim. Sporni posjet ministra okoliša Trittina
Francuskoj taj list komentira ovako: 'Njemačka je u svakom slučaju
obvezna primiti nazad atomski otpad koji je uskladišten u
Francuskoj. Već tu mora Trittin sa svojim prijateljima iz
protuatomskog pokreta biti spreman na sve. Međutim, sa svojim
nastupom u Parizu Trittin nije pridonio tome da se pravne razlike
prevladaju političkim konsensusom. Javno izrečenim ohrabrenjem,
da i Francuska odustane od atomske energije, pogodio je tamo u
osjetljivi živac. Čak i ministrica ekologije, Voynet iz redova
zelenih je suzdržana kad navodi da je francuska atomska energija
izvozni šlager i da atomska industrija osigurava 10 tisuća radnih
mjesta', piše 'FAZ'.
A 'Bild-Zeitung' iz Hamburga dodaje da to važi i za Njemačku: 'Bonn,
preciznije ministarstvo okoliša, poigrava se milijardama kojih
nema. I najmanja greška pri izlazu iz nuklearne energije može biti
vrlo skupa i još dodatno poremetiti radno tržište. Šefovi
energetskih poduzeća RWE, VEBA i VIAG-a upozoravaju državu da ne
donosi odluke sama. Razumna politika sluša stručnjake', zaključuje
'Bild-Zeitung'.
Neovisni francuski list 'La Nouvelle Republique du Centre-Quest'
iz Toursa bavi se francusko-njemačkim sporom oko atomske politike.
Citiramo: 'Istina na jednoj strani Rheine, zabluda na drugoj?
Različiti mentaliteti u dvije zemlje kulturološke su naravi.
Njemačka okreće leđa atomskoj energiji jer se gradnja nuklearki
shvaća kao prekomjerno miješanje države u život građana.
Pacifistička uvjerenja, sjećanja na Černobil utječu dodatno.
Nasuprot tome, alergičnost spram atomske energije u Francuskoj
nije toliko živa. Stanovništvo je naučilo živjeti s nuklearnim
postrojenjima. Ona su ponos tehnike i izvor radnih mjesta. Na
jednoj stani Rheine demokracija dolazi odozdo. Na drugoj strani
postoji centralistička tradicija: država kaže što je dobro za
narod. Ali tko ima pravo?'" pita se francuski list 'La Nouvelle
Republique du Centre-Quest'".
(RDW)