NJ5/6.I.SZ:RUSIJA I NOVE RAKETE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 5/6. I. 1999. Presiromašna za velesilu "Nošeni valom ruskog nezadovoljstva američkim zračnim udarima na Irak, komunisti su u Dumi zatražili veća izdvajanja za vojsku. Vodeći vojni dužnosnici već su jednom zazvonili na uzbunu, upozoravajući da predloženih 2,6 posto društvenog bruto proizvoda, predviđenih u vladinom nacrtu štednjom obilježenog proračuna za 1999. nije dovoljno za osuvremenjivanje ili za kupovinu novog oružja. Potom je u nacrt proračuna, prihvaćen 25. prosinca nakon prvog čitanja u Dumi, uneseno povećanje izdvajanja za obranu. Premijer Jevgenij Primakov uvjeravao je predsjednika Borisa Jeljcina da će vlada pokušati zadržati izdvajanja na 3,58 posto društvenog bruto prozvoda. No, ta je brojka relativna, s obzirom na stanje u ruskom gospodarstvu. Pođe li se od postojećih podataka, izdvajanja za obranu, tradicionalno najveća stavka u proračunu, činila bi četvrtinu proračunskih izdvajanja u ukupnoj vrijednosti od 575 milijarda rubalja - oko 14 milijarda maraka. Iako bi voljela vojno poduprijeti svoju ambiciju o održavanju statusa velesile, Rusija si to ne može financijski priuštiti. Platežne nevolje države i kriza na financijskom tržištu zatrle su kratkoročno nabujale nade u gospodarski rast iz 1997. Društveni bruto proizvod smanjen je za pet posto, a recesija će biti nastavljena i u dolazećoj godini, istaknulo je ministarstvo gospodarstva. Nakon raspada Sovjetskoga Saveza ministarstvo obrane moralo se pomiriti sa smanjenjem proračunskih sredstava. Otad doznačeni novac nikako ne pokriva potrebe ministarstva. Prvoga siječnja dugovalo je tvornicama vojne opreme za održavanje i popravke, isporuke oružja i usluge razvoja ukupnu vrijednost od 25 milijarda rubalja - 2,5 milijarda maraka. Dužno je i poduzećima za proizvodnju električne energije i onima za dostavu nafte. Budući da vojska ne podliježe nadzoru izdataka, takvi se neplaćeni računi gomilaju - u nadi da će ih država podmiriti. No, država često zaostaje i za planovima financiranja. U takvim uvjetima oružane su snage s posebnim zadovoljstvom pripremile novu generaciju strateških atomskih raketa - unatoč nedostatnom financiranju. Krajem prošle i početkom ove godine stacionirano je deset takvih raketa tipa Topol-M. Do kraja 2000. taj program predviđa gradnju 40 takvih raketa, opremljenih atomskim bojevim glavama. No, općenito gledano, velika nestašica novca i posljedični problemi dovode vojsku u središte negativno intoniranih udarnih vijesti u novinama. Ministar obrane Igor Sergejev sveo je sumornu bilancu: najmanje deset posto oružja nije spremno za upotrebu. G. 1998. oružane snage nisu mogle kupiti nijednu novu atomsku podmornicu ni novi borbeni zrakoplov, naglasio je ministar Sergejev. Po njegovim je riječima posebno teško pogođeno u prvom redu ratno zrakoplovstvo: tek je svaki treći zakoplov spreman za polijetanje", prenosi Miriam Neubert.