US IHT 18. XII. RUSIJA I EU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 18. XII. 1998. EU se sada mora usredotočiti na Rusiju "Kad su se vođe Europske unije potkraj prošloga tjedna sastale u Beču, ruska se kriza prijeteći nadvila nad sastanak na vrhu. Događaji u toj zemlji pokazali su da nema brzih rješenja. Nezdrave strukture ne mogu održavati tržišno gospodarstvo, a demokracija zahtijeva građansko društvo u kojem će rasti. Postavljanje temelja zahtijeva određeno vrijeme, a održiva rješenja tražit će potporu Dume i naroda", piše predsjednik Finske Martti Ahtisaari. "U svojim prirodnim izvorima i dugoj tradiciji istraživanja i obrazovanja, Rusija ima glavne elemente koji su potrebni za uzlet. Međutim, demokracija i istinsko tržišno gospodarstvo uspijevaju samo uz vladavinu zakona. Razuzdani kriminal neposredna je opasnost, kao što pokazuje nedavno umorstvo reformistice Galine Starovojtove. Jasno je da će se Rusija moći izvući iz sadašnje krize samo interakcijom i suradnjom s ostatkom svijeta, posebno sa svojim europskim susjedima. Kako bi izišla iz svoga teškog stanja, Rusija se mora uhvatiti u koštac ne samo sa svojim gospodarstvom već i sa svojim zemljopisom i poviješću. Nakon što su se Finska i Švedska pridružile Europskoj uniji, Rusija je postala njihov susjed. EU je poprimio sjevernjačku dimenziju. I Unija i Rusija imat će koristi od otvorenih vrata. U Europi postoji prirodna međuovisnost. Uzmite kao primjer energiju: u desetljećima koja su pred nama, EU će sve više ovisiti o uvozu energije, posebno prirodnog plina. Rusija ima velike zalihe plina, a EU je za njega jedino vjerojatno tržište. S gospodarstvom koje sve više ovisi o vanjskoj trgovini, Rusija treba izvozne luke na Baltiku. Tranzitni promet stvarat će prihod za države na obali mora i dovesti stabilnost u čitavo područje. Granice ne zaustavljaju onečišćenje, a ne sprječavaju ni epidemije, zločin i trgovinu narkoticima. Suradnja je ključ uspjeha u borbi protiv njih. (...) Svi ti elementi međuovisnosti uključeni su u izvješće Europskoga povjerenstva pod naslovom 'Sjeverna dimenzija politike EU', izloženo na sastanku u Beču. Čak i lišena svoga sovjetskoga carstva, Rusija ostaje najveća zemlja na svijetu. Sovjetski je Savez bez uspjeha pokušao održati svoj golem teritorij pod željeznom rukom središnjeg nadzora. U suprotnosti s tim, Rusija je sad na putu prema stvarnom federalizmu. Sastavni dijelovi Rusije - republike i regije - zovu se 'subjekti' saveza i pokazalo se da su mnogo napredovali od svoga sovjetskog statusa običnih objekata središnje vlasti. Narod izravno bira guvernere regija i oni za svoje poteze odgovaraju izbornom tijelu. U skladu s tim, regije imaju više stvarne vlasti nego ikad u prošlosti. Sad su tu elementi izgradnje djelotvornog saveza s istinskim prijenosom moći. Pretvaranje nekadašnje monolitske jedinstvene države u saveznu povijesno je postignuće. Finska se zalaže za snažnu potporu Europske unije razvoju regionalne i mjesne uprave te jačanje srži demokracije i građanskog društva u Rusiji. Namjerna decentralizacija spriječit će raspad iz nehaja. Veoma se malo država može smireno suočiti sa svojom poviješću - svim njezinim razdobljima. Pa ipak, upravo to trebaju učiniti da bi bili čisti kako pred sobom tako i pred svojim susjedima. (...) Estonija, Litva i Latvija priključit će se Europskoj uniji u sljedećem desetljeću. One su bile zauzete u Drugom svjetskom ratu i na pedeset su godina izgubile neovisnost. Uloga nove Rusije bila je presudna u obnovi njihova suvereniteta. Sad je zasigurno moguće krenuti prema dobrim odnosima u europskom duhu."