SERVIS POSEBNIH NASLOVA UNESCO-OBRAZOVANJE

HNA0071 4 VP 667 Hina Opći servis SVIJET-SPN SERVIS POSEBNIH NASLOVA UNESCO-OBRAZOVANJE Nadnaslov: UNESCO-ovo dvogodišnje Izvješće o svjetskom obrazovanju Naslov: "Prioriteti se moraju mijenjati" Podnaslov: Predstavljajući izvješće o stanju obrazovanja u svijetu, generalni direktor organizacije UN za obrazovanje, znanost i kulturu istakao je pozitivne rezultate u smanjivanju jaza u znanju između razvijenih i nerazvijenih zemalja te napretku ostvarenom na tom području, istodobno upozorivši svjetske čelnike da je vrijeme da se smanje vojni troškovi a povećaju oni za obrazovanje Piše: Claire ROSEMBERG, Reuter PARIZ - Glavni čovjek UNESCO-a poručio je ovog tjedna čelnicima svijeta da ulažu u školstvo te da smanje vojne troškove ne bi li se pripremili za 21. stoljeće. Federico Mayor, generalni direktor UNESCO-a, predstavio je Izvješće o svjetskom obrazovanju ove agencije u kojem stoji da je jaz između znanja razvijenih i nerazvijenih zemalja sve manji dok se stupanj nepismenosti po prvi puta izjednačava. Čelnik organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu UN-a izjavio je na konferenciji za novinstvo kako su istraživanja pokazala da su se ulaganja u obrazovanje isplatila. Ipak je nadodao: " Prioriteti se moraju mijenjati...Vrijeme je da se smanje vojni budžeti ne bi li se uložilo u mir". "Obrazovanjem možemo utjecati na usporavanje rasta populacije, obrazovanjem možemo dobiti prave ljude koji će sprovoditi ispravnu gospodarsku politiku" u zemljama u razvoju. U izvješće o stanju obrazovanje u svijetu navodi se da najmanje 130 milijuna djece od šest do deset godina nije nikada stupilo nogom u učionicu te da je u nekim zemljama u razvoju, osobito u subsaharskoj Africi obrazovanje krenulo korak unazad. "Dok neki dijelovi Juga počinju hvatati korak sa Sjeverom u cjelokupnom osiguranju osnovnog obrazovanja, drugi još uvijek ozbiljno zaostaju", stoji u drugom po redu dvogodišnjem izviješću UNESCO-a. Globalno gledano na polju obrazovanje je došlo do napretka. Većina pismenih ljudi nalazi se u južnom dijelu svijeta koji je u razvoju, pa ih tako samo u istočnoj Aziji ima više nego li u razvijenoj sjevernoj hemisferi, uključujući i Japan. Međunaslov: Uspjeh u visokom školstvu, neuspjeh u obrazovanju žena Gotovo polovina sveukopnog svjetskog visokoobrazovanog stanovništva nalazi se u zemljama u razvoju, dok je taj broj prije dvadeset godina iznosio 25 posto. Nepismenost kod odraslih pala je sa procjenjenih 946 milijuna ljudi 1980. godine na 905 milijuna 1990. godine, a predviđa se da će taj broj do 2000. godine smanjiti na 869 milijuna. "Ove su brojke ohrabrujuće", navodi Mayor. U izviješću se ističe neuspjeh vlada u obrazovanju ženskog dijela stanovništva - koje čini 65 posto nepismenog odraslog stanovništva - što se smatra kočnicom u razvoju, osobito u zemljama sa golemim natalitetom. Time se povećava siromaštvo i koči obrazovanje. Broj nepismenog odraslog stanovništva, tj. stanovništva koje nije u mogućnosti napisati ili pročitati običnu, kratku i jednostavnu rečenicu, još uvijek je u porastu u subsaharskoj Africi, nekim arapskim državama te državama južne Azije. Ostale države trećeg svijeta daleko su od smanjivanja obrazovnog jaza koji vlada između njih i razvijenih zemalja. Očekivano trajanje školovanja djeteta od pet godina veće je primjerice u Južnoj Koreji (13,3 godine) nego li u Australiji (13,1), ili pak na Kubi (12,7 godina) nego u Irskoj (12,6). Sve u svemu, u osamnaest zemalja u razvoju očekivano trajanje školovanja djece iznosi više od 10 godina. Jaz između Sjevera i Juga glede visokog školstva gotovo da više i ne postoji. Primjerice, u Jordanu i Panami godišnje se na fakultete upisuje isti broj studenata kao i u Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Za razliku od toga, u Nigeru je situacija katastrofalna. Tamo je očekivano trajanje školovanja u prosjeku 2,1 godinu, a djevojčica iz Nigera za cijelog će svog života imati svega 60 do 80 dana školovanja. UNESCO procjenjuje da je potrebno minimalno četverogodišnje osnovno obrazovanje kako bi se postigla pismenost i druge osnovne vještine. Mayor je pozvao države da najmanje 5 posto svoga brutto nacionalnog proizvoda izdvoje za obrazovanje. On je istakao da će se o tim problemima raspravljati na sastanku na vrhu koji će se ovog mjeseca održati u New Delhiju, na kojem će sudjelovati devet država sa najvećim postotkom nepismenog odraslog stanovništva; Bangladeš, Brazil, Kina, Egipat, Indija, Indonezija, Meksiko, Nigerija i Pakistan. (Hina) br 091201 MET dec 93