SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-GENETIKA

HNA0087 4 VP 488 Hina Opći servis SVIJET-SPN SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-GENETIKA Nadnaslov: Nijemci nepovjerljivi spram genetski modificiranog povrća Naslov: Protiv genetskog inženjeringa u prehrani Podnaslov: Dok njemačka vlada pokreće postupke za ublažavanje strogog zakona u području genetske tehnologije iz 1990. godine, odlučna zaustaviti odlijev investicija u inozemstvo ovom sve probitačnijem području, njemačka javnost, ekolozi i udruženja potrošača žestoko se protive, uz brojne peticije i demonstracije Piše: Marie-Laure MICHEL, AFP BONN - Rajčica koja ostaje duže svježa zahvaljujući genetskom postupku nije zasad dobrodošla u Njemačkoj, gdje se ekolozi i udruženja potrošača tome žestoko protive uz brojne peticije i demonstracije. Vlada je odlučna da ublaži izuzetno strog zakon kako bi pokušala nadoknaditi kašnjenje Njemačke i zaustaviti odlijev investicija u inozemstvo u području koji je u punom zamahu. Prvi krumpiri i šećerna repa genetički promijenjeni da rastu na njemačkom tlu upravo su ubrani, iako zamalo nisu uopće bili posađeni. Protivnici projekta koji je pokrenuo Institut za istraživanja genetičke biologije (IGF) u Berlinu i društvo za odabir sjemena, kampirali su prošlog proljeća šest tjedana na polju predviđenom za prihvat eksperimentalnih mladica. "Povrće je posađeno u nedjelju u zoru, iznenadno, pomoću stotinjak suradnika i diverzantskih akcija", prisjeća se vođa projekta Arndt Heyer. Dva hektara zemljišta okruženo je ogradom skoro dva metra visokom opremljenom alarmom s infracrvenim zrakama. Krumpiri, priređeni za proizvodnju specifičnog škroba i gomolja debljih od normale, kao i šećerna repa, koji moraju odolijeti virusu, namijenjeni su industriji. "Nema nikakvih izgleda da završe u supermarketu i ne predstavljaju ni najmanju opasnost", tvrdi Heyer. Međunaslov: Nepredvidive posljedice po okoliš "Posljedice za okoliš su nepredvidive", odgovara Kurt Schmid, iz moćnog udruženja za zaštitu prirode BUND. On opominje na rizik prijenosa gena presađenih u mikroorganizme iz zemlje ili u druge biljke putem insekata, naglašavajući da "uopće nije poznato što bi se tada moglo dogoditi". "Potrošači imaju pravo znati što jedu", kaže Bernd Kuehnle, iz Udruženja potrošača, tvrdeći da dok se na njemačkom tržištu još ne može naći voće i povrće genetički promijenjeno, uvoze se strani sirevi čiji su enzimi bili priređeni. Njegovo udruženje je skupilo 50.000 potpisa ispod zahtijeva da Europska komisija odredi obavezno etiketiranje proizvoda podvrgnutih genetskoj modifikaciji. Pod tim uvjetima, njemačka industrija radije ide izvan vlastitih granica: na milijardu njemačkih maraka uloženih godišnje u genetski inženjering u širokom smislu riječi, tri četvrtine odlazi u inozemstvo. Vlada pokušava preokrenuti tendenciju ublažavajući zakon o genetskoj tehnologiji koji datira iz 1990. godine. Nacrtom podnesenim parlamentu trebale bi se pojednostaviti zapetljane administrativne procedure i ukinuti obaveznu javnu raspravu. Posljednja je bila prošlog tjedna u Bavarskoj, a tiče se projekta sađenja kukuruza. "Ta tema izaziva pravu histeriju u zemlji", ocjenjuje predstavnik kemijske grupacije Hoechst, Dieter Brauer. Grupacija je podnijela četiri zahtjeva za sađenjem, izravno u zemlju, kukuruza i repice priređenih da budu otporne na herbicid koji grupacija proizvodi. Eksperiment je već napravljen u Francuskoj, Belgiji, SAD-u i Kanadi, gdje je sjeme trebalo prilagoditi lokalnom podneblju. "Nismo naišli na nikakve poteškoće. Vrijeme je da i Njemačka slijedi primjer svojih susjeda", kaže on. (Hina) br 111206 MET nov 93 11HHMM MET nov 93