ZAVRŠEN ZNANSTVENI SKUP O DJELU MIROSLAVA KRLEŽE

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti danas je završen trodnevni znanstveni skup "Književno djelo Miroslava Krleže", koji je priređen u čast 100. obljetnice njegova rođenja. Pokrovitelj skup je bio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Trećega dana skupa istaknuti slavist Poljak Jan Wierbicki govorio je o Krleži u kontekstu suvremene hrvatske i europske književnosti i posebice o njegovu utjecaju na događanja u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Krleža je, kazao je Wierbicki, po svojim djelima često bio samo 'prenaglašena slika usamljenog bojovnika'. S jedne strane, kazao je, bilo je vidljivo koliko i kako je Krleža bio netrpeljiv prema avangardi u hrvatskoj književnosti, a koliko se nadovezivao i zalagao za hrvatsku književnu tradiciju. Wierbicki se potom osvrnuo i na recepciju Krležine književnosti i Krležina djela u Hrvatskoj i u Poljskoj, istaknuvši da je Krleža nezaobilazan pisac u hrvatskoj književnosti, pisac koji i danas ostaje aktualan. Teatrolog Branko Hećimović u svom se priopćenju osvrnuo na Krležinu dramu "U logoru", koja je prema zadnjoj Krležinoj verziji napisana 1934. godine. Po Hećimovićevoj ocjeni u toj je drami vidljivo da je Krleža bio veliki propagator Pirandella u hrvatskoj dramatici te pokazao da je ovo djelo najhrvatskija od svih hrvatskih drama. "U logoru", nastavio je Hećimović, Krleža vidi tragediju hrvatskog vojnika u tuđinskim logorima. Potom je govorio kolike je neprilike imao Krleža s uprizorenjem ovoga djela koje se ipak dogodilo 1937. i drugi put 1939. Hećimović je istaknuo i Krležinu suradnju s redateljima i glumcima. Svoja su priopćenja još podnijeli Joža Skok, Mijo Lončarić, Maja Bošković-Stuli, Milivoj Solar, Branimir Donat, Borislav Arapović i Silvio Ferrari. Zatvarajući znanstveni skup predsjednik organizacijskog odbora i priređivač Krležinih djela te predsjednik odbora za obilježavanje skupa akademik Ivo Frangeš je napomenu da je skup protekao uspješno. Skup je uz ostalo pokazao da kod Krleže kao i kod drugih umjetnika nije lako odvojiti tekst od konteksta. Simpozij je oslikao specifičnost i životnost Krležina djela pa je predložio da se na tribini Društva hrvatskih književnika rasprave sva tiskana priopćenja sa ovoga skupa iz kojeg se vidi da je Krležina vrijednost u hrvatskoj književnosti neosporna. (Hina) mć 301221 MET oct 93