ZNANSTVENI SKUP KNJIŽEVNO DJELO MIROSLAVA KRLEŽE

ZAGREB, 29. listopada (Hina) - U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti danas je, drugog dana Znanstvenog skupa "Književno djelo Miroslava Krleže" koji je priređen u čast 100. obljetnice njegova rođenja, u prvom izlaganju prof. dr. Mirko Tomasović govorio o Krležinim komparatističkim kriterijima. Krležin je opus raznovrstan i poticajan, kazao je Tomasović, i jedan je od temelja hrvatske književne povijesti i kulture, ali studijski dobrano zaostaje za tumačenjem Krležina fenomena u ozračju ovostoljetnih političkih gibanja i potresa. Krleža je, nastavio je Tomasović, po naravi, pozivu i težnji homme de lettres, pisac pjesama, drama, romana i ostalih vrsta po tradicionalnim i modernim razredbama i razvrstavanjima. Taj stvaralački grč, dodao je, Krležu je obuzimao cijelog života i pridonio je zapravo brojnosti, dojmljivoj razvedenosti, strukturiranosti i inventivnosti tekstova. "Kažemo li da je Miroslav Krleža prije i poslije svega književnik, tom običnom tvrdnjom ne valja nijekati, podcjenjivati, ali ni preuveličavati druge njegove djelatnosti ili zasluge", napomenuo je Tomasović. O svetopisamskim temama u pjesništvu Miroslava Krleže govorio je Božidar Petrač, kazavši da ovo nije prvi pokušaj a zacijelo ni posljednji da se pokuša naznačiti biblijski, svetopisamski kod dijela njegova stvaralaštva. Zapitao se je li to prevelika kušnja za dosadašnje tumače i prosuditelje Krležina djela, i jesu li vanjske odrednice i ideološke okolnosti priječile takav pristup ili tupile odvažnost da se i takvim putem krene ne samo u slučaju Miroslava Krleže nego i ukupne hrvatske književnosti. Biblija je, pripomenuo je Petrač, Krleži kao piscu osnovni izvor, pa i u svojoj cjelini njegova napasna tema. Biblija je uronjena u Krležin opus i to kao sržna, sadržajna sastavnica, ali i kao modus Krležina pisanja. Svetopisamske teme su središnje teme Krležina pjesništva, i bez obzira na to kako ih pjesnik rabio ili kako se i koliko od njihove bilijske interpretacije udaljio i odmicao, one su jamačno jedan od ključeva ne samo pjesništva nego i cjelokupna Krležina djela, kazao je Petrač. Snaga njegove riječi nije u pravovjernosti, nego u izazovu, ustvrdio je na kraju izlaganja Božidar Petrač. O usmjeravanju predočbe o Krležinu djelu između ideologije i estetike govorio je Krešimir Nemet, a Miroslav se Šicel pozabavio Krležinim hrvatskim obzorima u romanu "Povratak Filipa Latinovicsa", što je po Šicelovoj ocjeni nastavak na Žmegačevu studiju i knjigu o Krleži "Krležini europski obzori". Tomislav Sabljak govorio je o mimezi i antinomiji Krležinih "Zastava", Cvjetko Milanja o Miroslavu Krleži i modernističkoj paradigmi, Zoran Kravar o "Konjukturi u prvim Krležinim pjesmama" a Nikola Batušić o drami "U logoru". Za sudionike Znanstvenog skupa glumačka družina Histrion izvest će večeras u Zagrebačkom kazalištu mladih svoju najnoviju predstavu "Krležijadu". Skup nastavlja radom sutra. (Hina) mc 291340 MET oct 93