ZNANSTVENI SKUP O DJELU MIROSLAVA KRLEŽE

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - U povodu stote godišnjice rođenja Miroslava Krleže danas je u HAZU, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, započeo znanstveni skup Književno djelo Miroslava Krleže. Skup su pripremili HAZU, Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, HNK Zagreb i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža". Pozdravaljajući nazočne u ime Predsjednika Republike Hrvatske, akademik Vlatko Pavletić je kazao da u ime pokrovitelja želi puni znanstveni uspjeh skupu u povodu stote obljetnice rođenja velikog hrvatkog umjetnika riječi. "Mali narodi", nastavio je akademik Pavletić, "nisu uvijek i u svemu mali, iznimno dosežu veličinu znanstvenim, umjetničkim, športskim ili kakvim drugim dostignućima i uspjesima svojih istaknutih pojedinaca. Hrvastki je narod imao dovoljno istinskih genija uma i srca koji su svoja ostvarenja i domišljalje ugradili u europsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Jedan od njih nesumnjivo je i Miroslav Krleža". "Sada, nakon dugo vremena slobodni u svojoj suverenoj Hrvstkoj, imamo ne samo mogućnosti nego i obvezu da uskrisujemo iz zaborava namjerno zanemearene i prešućivane povijesne, politički i kulturno važne ličnosti, ali i da kritički objektivno, ničim neometano, valoriziramo svoje istaknute suvremenike, jer određujući mjeru njihove veličine uvećavamo i značenje Hrvatske u današnjem svijetu. Krleža je", istaknuo je Pavletić, "svakako veličina koja može izdržati sve europske i svjetske kriterije". Akademik Ivan Supek je kazao da se HAZU tim znanstvenim skupom odužuje Miroslavu Krleži koji je i sam bio članom te ugledne hrvatske kulturne i znanstvene institucije. Voditelj skupa i predsjednik njegova Odbora akademik Ivo Frangeš kazao je da se Krleža rodio potkraj stoljeća koje je smatrano velikim stoljećem. Krleža je u svojim djelima od najranije mladosti pokušao rasvijetliti sve suprotnosti koje su nastale u tom slavnom 19. stoljeću, kazao je Frangeš. Krleža u hrvatskoj književnosti zauzima istaknuto mjesto, nastavljač je Kranjčevića i Matoša, a u njegovim počecima, kazao je Frangeš, Krist je bio najdominantnija tema. U svom stvaralaštvu, dodao je, Krleža je branio stajalište disidenta, a svaki put kada se govori o Krleži svjesni smo da ga uvijek i iznova slavimo kao umjetnika riječi koje je Krleža smatrao najstrašnijim oružjem. Krleža je, nastavio je Frangeš, "pjesnik hrvatske patnje i muke istinski zaokupljen stoljetnim udesom hrvatskoga naroda u trajnom nastojanju da njegov narod iziđe iz te povijesne muke". "Krleža je sve nas svojom umjetničkom ljepotom riječi obavezao na istinsko poslanje da istinu možemo uljepšati samo umjetnošću", kazao je Frangeš. Vrsni poznavatelj i proučavatelj Krležina djela Aleksandar Flaker u svom se priopćenju osvrnuo na nezaobilazno područje Krležina stvaralaštva a to su gradovi sa svim svojim prednostima i manama pa Krležu, kako je kazao, s pravom smatramo urbanim piscem. Zatim je govorio o Krležinom djelu "Put u Rusiju", naročito na ulazak u Moskvu. Flaker je tumačio Krležina zapažanja Beča, Pariza, Rima, Budimpešte, Beograda i naposlijetku Zagreba, naglašavajući kako je Krleža Pariz doživljavao kao grad hrvatskih intelektualaca opsjednutih idealizmom, dok je Beograd ocijenio kao grad ispod Kalemegdana, parka sa mračnom šumom kipova. Prof. dr. Danilo Pejović je govorio o odnosu Krleže i Nietzchea kazavši da je Krleža, naročito u ranim godinama, bio veliki sljedbenik Nietzchea potkrepljujući to znakovitom Nietzcheovom rečenicom "istina je ružna, ali zato imamo umjetnost da ne propadnemo od istine". Promišljanja toga velikog filozofa vidljiva su u gotovo svim Krležinim djelima, posebice tema europskog nihilizma i vječnog vraćanja, što se ogleda u njegovu misaonu obezboženom svijetu, te kroz teme apsurda i besmisla mističnog, pobuni protiv besmisla i pokušaju da se besmisao savlada umjetnošću. Na svršetku svojega izlaganja dr. Pejović je istaknuo da se Krležu ne može smatrati angažiranim piscem te da je on svojim djelom stekao veliki broj štovatelja. Tijekom današnjeg rada govorili su i Ivo Vidan o dvoznačnosti dekadencije u Krležinu djelu, a Ivan Golub iznio je svoja sjećanja na Krležu. Dramska umjetnica Nada Subotić kazivala je izvatke iz Krležinih poetskih i dramskih djela. Skup se nastavlja sutra priopćenjima Mirka Tomasovića, Božidara Petrača, Krešimira Nemeca, Miroslava Šicela, Nikole Batušića i drugih. (Hina)mc 281428 MET oct 93