ZNANSTVENI SKUP "KRIŽEVCI U PROŠLOSTI I SUVREMENOSTI"

KRIŽEVCI, 14. listopada (Hina) - Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) poslije podne je u križevačkom Hrvatskom domu počeo znanstveni skup "Križevci u prošlosti i suvremenosti" u povodu 740. obljetnice slobodnoga kraljevskoga grada. Uz HAZU, skup organizira i križevački ogranak Matice hrvatske. Pozdravljajući sve sudionike, predstavnike vlasti i križevačke crkve, gradonačelnik Križevaca Marijan Vuković kazao je da je ta obljetnica za Križevce od velikog značenja te da je povijest Križevaca veliki prinosa bogatoj hrvatskoj povijesti. U ime pokrovitelja HAZU, skup je pozdravio akademik Andre Mohorovičić koji je napomenuo da je ta obljetnica pokazatelj očuvanja "našega vlastitog identiteta po kojem smo prepoznatljivi u europskom kontekstu". Mohorovičić je napomenuo da bi se, poput ovog križevačkoga, slični znanstveni skupovi trebali organizirati i za druge hrvatske gradove. U ime križevačkog ogranka Matice hrvatske, nazočne su pozdravili prof. Renata Husinec i tajnik Matice hrvatske Mate Maras, a u ime zagrebačkoga Filozofskog fakulteta prof. dr. Josip Bratulić. Dr. Bratulić je uz ostalo kazao da je iz križevačkoga kraja i prvi rektor i osnivač katedre za filozofiju na zagrebačkom Sveučilištu Franjo Marković. U ime Družbe braće Hrvatskoga zmaja skup je pozravio prof. Ante Krmpotić. Tom je prigodom predstavljena i monografija "Križevci, grad i okolica" prva iz ciklusa umjetničkih topografskih publikacija o Hrvatskoj, u nakladi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Osim dr. Žaka Domljana, o knjizi je govorila i direktorica Instituta za povijest umjetnosti Ivanka Reberski. Na toj ospežnoj monografiji četiri je godine radilo dvadesetak stručnjaka povjesničara umjetnosti. Inače, inicijator projekta Umjetnička topografija Hrvatske bio je ugledni profesor povijesti umjetnosti Milan Prelog. Nakon predstavljanja knjige, započeo je znanstveni skup. Dr. Žarko Domljan je istaknuo da Hrvatska ima bogatu topografsku tradiciju, a prvo djelo s tom tematikom objavio je 1835. godine u Zagrebu Julije Fras. On je, na njemačkome jeziku, pisao o toposima karlovačkoga dijela Vojne krajine, a ta je knjiga, kazao je Domljan, tek 1988. prevedena na hrvatski. Govoreći o povijesti umjetničke topografije u nas, Domljan je još spomenuo Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Artura Schneidera, Đuru Szabu, Kvirina Vidičića, a iz novijega vremena povjesničara umjetnosti Milana Kruha, autora 'Graditeljstva karlovačkoga Pokuplja'. Tom se tematikom, kazao je Domljan, pozabavio i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", posebice u dva izdanja Likovne enciklopedije, a očekuje se i enciklopedija Hrvatske umjetnosti u kojoj će biti zastupljena i topografija, napomenuo je dr. Domljan. U novim okolnostima pune državne samostalnosti "pred svaku se struku, i pred struku povijesti umjetnosti, postavljaju nove zadaće. Izradba cjelovita umjetničkoga topografskog popisa ne može se više odgađati za daleku budućnost. Umjetnička topografija Hrvatske, izrađena po istovrsnoj metodologiji za cijelu državu, bit će dragocjena pri određivanju prioriteta u zaštiti hrvatske umjetničke baštine", kazao je uz ostalo Domljan. Povjesničarka umjetnosti Đurđica Cvitanović govorila je o utjecaju pavlina i isusovaca na kulturu križevačkoga kraja, napose u graditeljstvu crkava. O križevačkoj crkvi sv. Križa, kao stožernom sakralnom objektu toga kraja, govorila je Katarina Horvat-Levaj. O urbanizmu Križevaca u 19. stoljeću govorila je Miljenka Fischer, a o hagiografiji križevačkoga kraja Anđelko Badurina. Nakon prvoga dijela znanstvenog skupa, na zgradi bivšega pavlinskog samostana otkrivena je spomen-ploča zaslužnom pavlinu Ivanu Zakmardiju. Za sve sudionike skupa u župnoj crkvi sv. Ane priređen je večeras koncert Oratorijskoga zbora crkve sv. Marka "Santores sancti Marci" pod vodstvom maestra Vladimira Kranjčevića uz orguljašku pratnju Maria Penzara. Izveli su barokne crkvene napjeve koje je, prema izvorniku rukopisa iz varaždinskoga franjevačkog samostana, priredio ugledni hrvatski muzikolog i skladatelj Franjo Dugan. Večeras je u križevačkom Gradskom muzeju otvorena i arheološka izložba "Kalnik igrišče, kasno brončanodobno nalazište". Skup se nastavlja sutra. (Hina) sp 141920 MET oct 93