- PISMO DR. MATE GRANIĆA PREDSJEDAVATELJU VIJEĆA SIGURNOSTI

ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić uputio je 24. rujna pismo predsjedavatelju Vijeća sigurnosti Adolfu Raulu Taylhardatu u kojem iznosi stajalište Sabora i Vlade Republike Hrvatske u svezi s budućnošću UNPROFOR-a na okupiranim dijelovima Hrvatske. Pismo dr. Granića objavljujemo u cijelosti: "Obraćam Vam se u ovom kritičnom trenutku kad valja donijeti odluke o budućnosti UNPROFOR-a u Hrvatskoj, te da bih izvijestio Vijeće sigurnosti o stavovima Sabora i Hrvatske vlade glede izviješća glavnog tajnika od 20. rujna. Cijenimo doprinos Vijeća sigurnosti, Tajništva UN i osoblja UNPROFOR-a mirovnim naporima na teritoriju Republike Hrvatske. Hrvatska duboko žali zbog gubitaka što su ih pretrpjele međunarodne snage i zahvalna je za humanitarnu pomoć koja je bila od dobrobiti za građane Republike Hrvatske. Dana 23. rujna 1993. godine, Zastupnički dom Sabora vrlo je brižljivo razmatrao spomenuto izviješće glavnog tajnika i zaključio da pod sadašnjim uvjetima Hrvatska ne može prihvatiti produženje mandata UNPROFOR-a na svojem teritoriju. Sabor je pružio punu podršku Vladi i predsjedniku Republike Hrvatske glede njihove odluke da okonča mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj u njegovu sadašnjem obliku. Hrvatska ne može prihvatiti bilo kakvo produženje 'mirovne' operacije koja zapravo nije održavanje mira, već održavanje status quo-a, što ozbiljno ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske. Glavne promjene mandata UNPROFOR-a koje Republika Hrvatska želi temelje se na postojećim rezolucijama Vijeća sigurnosti. Hrvatska ne želi ništa više od toga, no ne može prihvatiti ni ništa manje od onoga što je sadržano u izviješćima glavnog tajnika - posebice u izviješću S/23280, Dodatak III, također poznatom kao Vanceov plan - te u rezolucijama Vijeća sigurnosti 724 (1991), 762 (1992), 779 (1992), 802 (1993), 807 (1993), 815 (1993), 820 (1993) i 847 (1993). Hrvatski Sabor i Vlada pozdravljaju spremnost glavnog tajnika da "poduzme korake za provedbu razdiobe UNPROFOR-a" (S/2647), kako je predloženo u pismu predsjednika Republike Hrvatske od 13. rujna 1993. No, istodobno, spremnost Tajništva da prihvati prijedlog Hrvatske da se mandat UNPROFOR-a odvoji na tri neovisne operacije nije dovoljna sama po sebi. Naprotiv, iza takva odvajanja moraju slijediti konkretni koraci, kako su dolje navedeni u četiri točke, te sa snažnim mjerama na izgradnji povjerenja kao što je ponovno otvaranje glavnih komunikacija, cesta i prometnih pravaca, energetskog sustava i ostalih objekata širom područja UNPA. U svjetlu izloženog Hrvatski Sabor i Vlada inzistiraju na sljedećim mjerama koje valja smatrati bitnom sastavnicom buduće nazočnosti UNPROFOR-a na teritoriju Republike Hrvatske: 1. Sve vojne i policijske postrojbe srpskih pobunjenika koje djeluju u UNPA područjima i ružičastim zonama moraju se 'rasformirati i demobilizirati (i) njihovi pripadnici moraju prestati nositi bilo kakve uniforme i oružje'(S/23280, Dodatak II, točka 15). To je okosnica Vanceova plana i po našem gledištu najvažniji korak u pravcu mira. UNPROFOR je posve zakazao u ispunjenju te zadaće i posljedica je takva neuspjeha nastavak vojnih djelatnosti srpskih pobunjenika, uključujući artiljerijsko bombardiranje hrvatskih gradova i drugih civilnih ciljeva. Hrvatska vlada u potpunosti dijeli mišljenje glavnog tajnika da je 'prvi cilj UNPROFOR-a postići demilitarizaciju i rasformirati paravojne i neredovne postrojbe' (S/24188, točka 14.), no istodobno mora izraziti ozbiljnu zabrinutost što se na tom planu dosad ništa nije postiglo. Jedinu naoružanu silu u UNPA područjima, pored UNPROFOR-a, trebale bi sačinjavati postrojbe lokalne policije, naoružane samo lakim oružjem, koje po 'sastavu odražavaju nacionalni sastav pučanstva koje je živjelo na dotičnom području prije nedavnog izbijanja neprijateljstava' (S/23592, točka 17 b). Cjelokupno naoružanje što ga sada koriste srpski pobunjenici mora se uništiti ili predati na sigurno čuvanje postrojbama Ujedinjenih naroda. 2. Hrvatskoj mora biti dozvoljeno da odmah ponovno uspostavi državnu vlast na cijelom području zvanom 'ružičaste zone'. Spremni smo za 'međunarodno nadzirano, postupno ponovno uvođenje hrvatske državne vlasti na način da se na najmanju moguću mjeru svede opasnost od nastavljenih neprijateljstava i daljnja destabilizacija susjednih područja' (S/24188, točka 17). Nažalost, operacija UNPROFOR nikad nije postigla taj cilj. Republika Hrvatska želi naglasiti činjenicu da 'ružičaste zone' nikada, ni na koji način, nisu bile dijelom UNPA područja. Hrvatska inzistira na punoj primjeni izviješća glavnog tajnika (S/24188), posebice njegova dijela u kojem se ističe da bi u 'ružičastim zonama' 'UNCIVIPOL nadzirao uspostavljanje vlasti od strane hrvatske policije i ponovnu uspostavu lokalne policije u skladu s demografskom strukturom tih područja prije izbijanja sukoba'. 3. Konačno mora započeti proces povratka izbjeglica i prognanika njihovim domovima. U Vanceovu planu jasno je kazano da u 'skladu s međunarodno utvrđenim načelima policija Ujedinjenih naroda treba olakšati povratak kućama svih osoba, koje to žele, razmještenih kao posljedica nedavnih neprijateljstava' (S/23280, Dodatak III, točka 20). S velikim razočaranjem Hrvatska Vlada mora naglasiti da se, protivno spomenutom načelu, deseci tisuća izbjeglica iz UNPA područja nisu još mogli vratiti svojim domovima. Naprotiv proces etničkog čišćenja u UNPA područjima i 'ružičatim zonama' završen je u nazočnosti mirovnih snaga, uz tisuće dodatnih prognanika i stotine ubijenih ljudi. U svojem izvješću od 28. rujna 1992. Glavni tajnik navodi da je 'posve razumljiva frustriranost Hrvatske vlade i samih izbjeglica u ovakovom stanju stvari'.(S/24600, točka 35). Točno godinu dana kasnije situacija je vrlo nalik na ovu, ako ne i gora. 4. Međunarodne granice Republike Hrvatske, koje čine granicu UNPA područja, moraju se staviti pod učinkovitu međunarodnu kontrolu, čime bi se spriječili srpski pobunjenici da ih povređuju pokretanjem oružja, municije, vojne opreme i ljudstva. Usprkos neprijateljskom djelovanju srpskih pobunjenika i njihova odbijanja da dopuste UNPROFOR-u da preuzme kontrolu granica, Hrvatska je vlada čvrstog mišljenja da se rezolucija 769 mora u potpunosti primijeniti. UNPROFOR 'bi trebao imati ovlasti da obavlja kontrolu putnika i carinske funkcije na granicama UNPA gdje se ove poklapaju s međunarodnim granicama Republike Hrvatske'.(S/24353, točka 28). Hrvatska smatra da je puna zaštita ljudskih prava i prava manjina, osobito srpskog pučanstva u UNPA područjima, od najveće važnosti za sveukupno političko rješenje. Mi, dakle, čvrsto jamčimo ta prava, kako je zapisano u Ustavu Republike Hrvatske, u Ustavnom zakonu o pravima manjina i etničkih zajednica, kao i u Zakonima o amnestiji i oprostu. Želim istaći da Republika Hrvatska želi što prije primjenjivati te norme, te poziva međunarodne promatrače, kako su to predvidjeli KESS i Vijeće Europe. Hrvatski Sabor i Vlada u potpunosti su svjesni mogućih posljedica i odgovornosti što bi proistekle od ukidanja mandata UNPROFOR-a na teritoriju Republike Hrvatske. Međutim, nemamo drugog izbora osim zahtijevati jamstva da će do kraja godine u potpunosti biti provedene odredbe bitnih dokumenata, uključujući: odredbe dokumenta S/23280, Dodatak III, točka 15 (usvojenom Rezolucijom Vijeća sigurnosti 724 (1991) od 14. prosinca 1991); odredbe dokumenta S/24188, točka 17 (usvojenog rezolucijom Vijeća sigurnosti 762 (1992) od 27. srpnja 1992; odredbe dokumenta S/23280, Dodatak III, točka 20 (usvojenog rezolucijom Vijeća sigurnaosti 769 (1992) od 7. kolovoza 1992). S obzirom na gornje izloženo, Hrvatski Sabor i vlada duboko žale što će, ukoliko naprijed navedena jamstva ne budu ugrađena u rezoluciju o produženju mandata UNPROFOR-a, smatrati taj mandat završenim za teritorij Republike Hrvatske. Ukoliko gornja jamstva ne budu uključena u operativni dio rezolucije, Republika Hrvatska ovime traži da se svi kontingenti UNPROFOR-a povuku do 30. studenog 1993. Međutim, ako gornja jamstva budu ugrađena u operativni dio rezolucije o obnavljanju mandata UNPROFOR-a za teritorij Republike Hrvatske, moja će vlada pozdraviti produženje mandata UNPROFOR-a za razdoblje predloženo u izvješću Glavnog tajnika. Još jednom valja istaći da se Republika Hrvatska ne protivi operaciji UNPROFOR na svojem teritoriju - ona se protivi neučinkovitosti UNPROFOR-a. Prema tome, mi smo zastupali i dalje podržavamo angažiranje NATO-a u provedbi mirovnog plana za Hrvatsku. U svjetlu tragične humanitarne situacije u susjednoj Bosni i Hercegovini Hrvatska je voljna dopustiti ograničenu civilnu operaciju u svojim priobalnim područjima u svrhu olakšanja dopreme humanitarne pomoći bosanskom pučanstvu. Nadalje, i dalje će se pružati neometani pristup svim humanitarnim organizacijama koje djeluju u Hrvatskoj, kao i mogućnost korištenja hrvatskih luka i transportnih ruta za eventulanu mirovnu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini", kaže se u pismu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granića predsjedavatelju Vijeća sigurnosti Adolfu Raulu Taylhardatu. (Hina) fs 251530 MET sep 93