SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 23. rujna (Hina) NEW YORK - Glavni tajnik UN Butros Butros-Gali je u izvješću Vijeću sigurnosti od 20. rujna, predložio produženje mandata UNPROFOR-a na razdoblje od šest mjeseci. Glede hrvatskih zahtjeva za promjenom mandata UNPROFOR-a, u izvješću glavnog tajnika se navodi: "Hrvatski predsjednik Tuđman, u pismu koje mi je uputio 13. rujna 1993, naveo je određeni broj primjedbi, za koje je želio da se uzmu u obzir u budućim naporima za mir i normalizaciju u tim područjima. To sam pismo proslijedio supredsjedateljima kako bi ga mogli uzeti u obzir pri pružanju svojih dobrih usluga. Jedan od prijedloga predsjednika Tuđmana je da se UNPROFOR podijeli na tri dijela - UNPROFOR (Hrvatska), UNPROFOR (Bosna i Hercegovina) i UNPROFOR (bivša jugoslavenska republika Makedonija) - dok bi se njegovo integrirano vojno, administrativno i logističko ustrojstvo zadržalo pod zapovjedništvom posebnog izaslanika glavnog tajnika i glavnog zapovjednika snaga UN. S obzirom na važnost koju hrvatske vlasti pridaju takvoj podjeli i uzevši u obzir okolnosti koje sada prevladavaju na terenu, odlučio sam povoljno razmotriti taj prijedlog. U skladu s time, ako se mandat UNPROFOR-a obnovi kao što je gore navedeno, naložit ću mom posebnom izaslaniku da poduzme korake kako bi se takva podjela primjenila, pod uvjetom da nema dodatnih financijskih implikacija, te da se ne oslabe vrhovno zapovjedništvo glavnog zapovjednika i koordinacija posebnog izaslanika... Kao što je Vijeću sigurnosti dobro poznato, nedostatak suradnje između strana i posebice u srpskom odbijanju razoružavanja kao što je predviđeno u originalnom mirovnom planu, spriječilo je UNPROFOR da ispuni glavne elemente svog mandata. Međutim, nazočnost UNPROFOR-a u Hrvatskoj na određeni je način uspjela ograničiti tamošnju eksplozivnu situaciju koja bi, ako do nje zaista dođe, mogla potaknuti rat s dalekosežnim posljedicama. Ja sam na ozbiljnom iskušenju da, u svjetlu kritika UNPROFOR-a s obje strane i opasnosti kojima je izloženo njegovo osoblje, preporučim povlačenje cjelokupnih snaga, no svjestan sam da bi takav korak mogao dovesti samo do daljnjeg sukoba. Stoga Vijeću sigurnosti preporučujem da onobvi mandat UNPROFOR-a na razdoblje od šest mjeseci, kao što je uobičejeno u većini mirovnih operacija Ujedinjenih naroda. Istovremeno, predlažem da Vijeće zatraži da strane u Hrvatskoj zaključuje neodložni prekid vatre i surađuju s UNPROFOR-om, što, u prvo redu, mora biti omogućeno kako bi se ispunili mirovni aspekti njegovog mandata", stoji, između ostalog u izvješću glavnog tajnika UN. MOSKVA - Ruski parlament koji se jučer sastao na hitnom zasjedanju, zatražio je od vojske da poduzme sve potrebne mjere radi "obrane legitimnih organa vlasti", a da posebice utvrdi "tajnu listu postrojbi spremnih za intervenciju", javlja France presse. "Ne radi se o uvođenju izvanrednog stanja, ministarstvo obrane neće objaviti rat", izjavio je predsjednik parlamenta Ruslan Hazbulatov. "Već sada sam siguran da vojska više nije neutralna na političkom planu". Za agenciju Interfax, podpredsjednik Ruckoj je izjavio da parlament, "jedinstveni organ legalne vlasti" računa na preuzimanje triju ministarstava u svoje ruke, ministarstva obrane, sigurnosti i unutrašnjih poslova. MOSKVA - Gruzijska, armenska i tadžikistanska vlada te predsjednici triju baltičkih država podržali su jučer ruskoga predsjednika Borisa Jeljcina i njegovu odluku o raspuštanju parlamenta, prenosi Itar. Ruskog su predsjednika već podržali čelnici Ukrajine, Bjelarusa, Kirgistana, Kazahstana, Estonije i Moldove. U interviewu agenciji Itar u glavnome gradu Abhazije Suhumiju, u kojemu se nalazi već nekoliko dana, predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze izjavio je kako predsjednička odluka "pomaže obrani i razvoju demokracije u Rusiji" te da su "snage protiv kojih se borimo u Suhumiju i Abhaziji također protiv Borisa Jeljcina i demokratske Rusije". WASHINGTON - Američki general John Shalikashvili (Džon Šalikašvili) izjavio je jučer da ne postoje znakovi prema kojima bi se moglo zaključiti da vojno vodstvo Rusije odabire strane u političkoj krizi te zemlje. Shalikashvili je tu procjenu iznio pred senatskim Odborom za oružane snage tijekom rasprave o potvrdi njegovog imenovanja za vrhovnog zapovjednika glavnog stožera američkih oružanih snaga, za što ga je predložio predsjednik Clinton (Klinton). General Shalikashvili je zapovjednik snaga NATO-a. "Danas sam imao mogućnost razgovarati s našim osobljem u našoj ambasadi u Moskvi, a oni su kontaktirali s ruskim Ministarstvom obrane", rekao je Shalikashvili. "Mislim da se u ovom času čini kako ruski ministar obrane general Pavel Gračev pokušava vojsku zadržati neutralnom u onome što on ocjenjuje isključivo političkim pitanjem". Na pitanje predsjednika odbora Sama Nunna (Sem Nan) da li misli da je ruski nuklearni arsenal pod propisnom kontrolom, Shalikashvili je odgovorio kako nema razloga vjerovati u suprotno. WASHINGTON - Predsjednik Bill Clinton jučer je o političkoj krizi u Rusiji razgovarao sa svjetskim liderima, a američki državni tajnik Warren Christopher rekao je kako ne daje povjerenje vladi koju su osnovali protivnici Borisa Jeljcina. Christopher je još rekao kako "vlada u sjeni" najvjerojatnije neće imati utjecaja na političku ravnotežu. "Predsjednik Jeljcin je predsjednik zemlje", rekao je Christopher prije sastanka s britanskim ministrom vanjskih poslova Douglasom Hurdom. Predsjednik Clinton danas je priopćio kako je telefonom razgovarao s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i kako je u indirektnom kontaktu s ostalim europskim čelnicima. ZAGREB - Ured za odnose s javnošću Zaštitnih snaga UN u Zagrebu sinoć je objavio priopćenje u kojem se kaže da je direktor za civilne poslove UNPROFOR-a Cedric Thornberry jučer posjetio selo Podlapača blizu Korenice u sektoru Jug zbog obavijesti o tome da se prijetilo tamošnjem hrvatskom stanovništvu te da je već smrtno stradalo pet Hrvata. On je večeras podnio izvješće o situaciji zapovjedniku vojnih snaga UNPROFOR-a generalu Jeanu Cotu. U tom se priopćenju kaže kako je velika skupina stanovnika, uključujući i mjesnog čelnika, Thornberryu izjavila da su, unatoč tome što u posljednje vrijeme nisu napadani, Hrvati strahovali za svoje živote nakon napada hrvatske vojske na područje sela Medak. Predstavnici srpskih vlasti u Korenici 117-orici hrvatskih stanovnika sela Podlapača, u kojem je koncentriran najveći broj Hrvata koji još žive u Krajini, priopćili su kako više ne mogu jamčiti njihovu zaštitu te su im savjetovali da napuste to područje. Mjesni je čelnik Thornberryju rekao kako bi oni, s obzirom na takav razvoj događaj, odatle trebali otići što prije. U tom su području razmješteni pripadnici UNPROFOR-a već više od 15 mjeseci. Prošlog je tjedna UNPROFOR podvostručio broj svojih vojnika u tom selu. ZAGREB - Jučer je u Ministarstvu vanjskih poslova održan drugi sastanak zajedničke komisije za primjenu Zajedničke deklaracije što su je u Ženevi potpisali predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović. Sastanak su vodili osobni povjerenici dvojice predsjednika, ministri vanjskih poslova dr. Mate Granić i dr. Haris Silajdžić, a bili su nazočni i članovi pet radnih skupina što su ih imenovale obje strane u svrhu provođenja mjera i aktivnosti predviđenih Zajedničkom deklaracijom. Na sastanku je razmotreno što je sve učinjeno proteklih nekoliko dana i koji su neposredni zadaci svake od radnih skupina. Dogovoreno je da će četiri radne skupine početi zajednički raditi odmah, a radna skupina za pitanja teritorijalnog razgraničenja u budućoj Uniji BiH radit će sukladno dogovorima na najvišoj razini u okviru ženevske mirovne konferencije. ANKARA - Turski predsjednik Sulejman Demirel primio je u srijedu uvečer hrvatskog veleposlanika u Ankari Hidajeta Biščevića. U razgovoru je bilo riječi o sadržaju, ciljevima i postojećim preprekama u primjeni nedavno potpisane zajedničke deklaracije predsjednika dr. Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića kao osnovice za normalizaciju ukupnih hrvatsko-muslimanskih odnosa i uspostave trajnog mira prema predloženom rješenju na Mirovnoj konferenciji o BiH. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN zatražilo je jučer od glavnoga tajnika UN Butrosa Galija da podvostruči napore u vezi s političkim rješenjem u Somaliji, gdje bi misija UN trebala završiti za 18 mjeseci. U rezoluciji usvojenoj u New Yorku, Vijeće je odobrilo i prijedloge glavnoga tajnika u pogledu uspostavljanja snaga somalijske policije, te uspostavljanje pravnog i krivičnog sistema u zemlji. U tekstu se naglašava hitnost nacionalnog pomirenja te navodi kako će oni koji su "napali ili dali naređenje da se napadnu plave kacige, biti za to osobno odgovorni". VARŠAVA - Poljski predsjednik Lech Walesa zatražio je jučer od Unije demokratske ljevice (bivši komunisti) koji su pobijedili na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, da mu predstave trojicu kandidata za mjesto premijera, u pismu upućenom jednom od čelnika stranke, Aleksanderu Kwasniewskom. Prije izbora, predsjednik države nekoliko je puta izjavio kako će osnivanje nove vlade povjeriti jednome od trojice kandidata one stranke koja dobije najveći broj glasova. BEOGRAD - Glavni urednik nezavisnog beogradskog tjednika "Vreme", Dušan Reljić, nestao je u utorak u jutro u nerazjašnjenim okolnostima, priopćio je direktor lista Ivan Mrdžen na tiskovnoj konferenciji. Supruga nestalog novinara Snežana Bogovac, novinarka u dnevniku "Borba", izjavila je da se njezin suprug nije vratio iz jutarnje kupovine. Njegov je automobil pronađen zaključan nedaleko od njihova doma. Ivan Mrdžen zatražio je pomoć vlasti, a angažirao je i privatne detektive, izrazivši "opravdanu brigu". Dušan Reljić radio je također i kao izvjestitelj za više njemačkih radio postaja i jedan grčki dnevni list. Više novinara, suprotstavljenih režimu Slobodana Miloševića, primilo je anonimna prijeteća pisma. (Hina) sk 230207 MET sep 93