SANACIJA SLOVENSKIH BANAKA

LJUBLJANA, 20. rujna (Hina) - Odbor za gospodarstvo i Odbor za javne financije i kreditno-monetarnu politiku slovenskog parlamenta raspravljali su danas o prvim izvještajima o tijeku javne sanacije slovenskih banaka od početka ove godine na osnovi javnog duga, odnosno izdavanjem državnih obveznica u vrijednosti 2,2 milijarde DEM. Od početka godine, krenula je sanacija Ljubljanske banke dd Ljubljana koja je nosila 60 posto kreditnog potencijala u Sloveniji i servisirala gotovo cjelokupno poslovanje s inozemstvom. Direktor Upravnog odbora banke Marko Voljč rekao je da je banka, čiju je slabu aktivu odnosno nenaplative kredite plasirane u gospodarstvo, preuzela državna agencija za sanaciju banaka, nakon uvođenja sanacije dobro poslovala. Operativne troškove banaka je smanjila u osam mjeseci ove godine za 14 posto smanjivanjem zaposlenih, ograničavanjem kreditne djelatnosti i čišćenjem aktive te izborom komitenata. Smanjili su i nivo kratkoročnih kredita, a ostvarili i višak deviznih dotoka nad rashodima. Nude kredite po kamatnoj stopi 13,5 posto ali je banka još uvijek opterećena "hipotekom iz prošlosti" od 270 milijuna DEM i ima teškoće s likvidnošću. Slične podatke iznio je i predstavnik Kreditne banke Maribor, koja je druga slovenska banka koja je ušla u sanaciju (uskoro će u postupak sanacije i Ljubljanska banka Nova Gorica). Ta je banka započela sanacijski postupak 1. travnja ove godine a na agenciju za sanaciju prenijela slaba potraživanja sa 1. srpnja. Od tada je poboljšala strukturu klijenata, naplativost kredita, poštuje odluke o obveznoj rezervi i deviznom minimumu, no rizik poslovanja vidi u tome što ima velik plasman (polovicu aktive) u državnim vrijednosnim papirima koji su nominirani u njemačkim markama. Guverner Banke Slovenije France Arhar upozorio je da po zakonu centralna banka smije davati kredite za likvidnost bankama samo do jedne godine i da su krediti za likvidnost najveći problem za banku jer opterećuje primarni novac u kojem je čak 62 posto udio gotovine. Arhar je upozorio da bi sredstva za likvidnost banaka u sanaciji bilo potrebno potražiti iz stranih izvora budući da bi kreditiranje iz domaćih izvora povećalo kamatne stope (kreditiranje banaka u sanaciji je nerizično). Arhar je upozorio da se na pasivnoj strani bilance banaka pojavljuje i država te "institucionalni investitor" poput zdravstvenog fonda, većih poduzeća itd. Arhar je u vezi Ljubljanske banke dd pojasnio da je njen položaj u odnosu na inozemstvo nepromijenjen kada je riječ o isplati obveza prema stranim kreditorima i da u tom poslovanju Ljubljanska banka unatoč "razbijanju" sistema LB na "majku" (Ljubljanska banka dd) i "kćerke" (bivše filijale) još uvijek nastupa kao grupacija. On je također obrazložio da je u toku i svojevrsna sanacija triju podružnica Ljubljanske banke na temelju Zakona o sanaciji željezara (također izdavnjem obveznica) te da nakon postpka sanacije nije došlo do pada povjerenja štedišta i smanjivanja depozita. Bankovni sistem stabilizira i odredba po kojoj svaka slovenska banka za dobivanje pune licence treba 60 milijuna DEM jamstvenog kapitala. (Hina) mć 201322 MET sep 93