SJEDNICA SAVJETA NBH - PREPREKE RASTU INFLACIJE

ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Iako su gotovo u cijelosti odraz opredjeljenja da se novčanom politikom omogući neometani otkup deviza tijekom ovogodišnje turističke sezone, osnovni monetarni pokazatelji za protekli dio trećeg tromjesečja izazivaju zabrinutost i zahtijevaju neodložne protumjere u monetarnoj politici - zaključak je Savjeta narodne banke Hrvatske, na sjednici održanoj danas pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Pere Jurkovića, navodi se u priopćenju sa sjednice. "Budući da je ponuda deviza bila i veća od očekivane, za njihov otkup plasirano je od početka srpnja do 27. kolovoza 464 milijarde dinara, što je oko 90 posto ukupne primarne emisije u tom razdoblju. Tako su devizne rezerve Narodne banke Hrvatske porasle do 27. kolovoza na 461 milijun dolara. Ali to ujedno znači da je već iscrpljen gotovo sav iznos primarne emisije planirane za cijelo treće tromjesečje. Nameće se pitanje kako dalje, jer nastavak tih kretanja mogao bi dovesti u pitanje i osnovno dosadašnje opredjeljenje monetarne politike da ne guši realne gospodarske tokove, ali i ne potiče inflaciju preekstenzivnom "proizvodnjom novca". Kako je ponovo istaknuto, monetarna politika ne može sama svojim mehanizmima provesti stabilizaciju, ali može prevelikom popustljivošću dodatno rasplamsati inflaciju. Podaci kažu da je u navedenom razdoblju prirast novčane mase iznosio 56,5 posto u odnosu na stanje krajem lipnja, primarnog novca 77,7 posto, a gotovog novca čak 82,9 posto. Iako su krediti bankama iz primarne emisije bili čak nešto manji od mogućih, njihova likvidnost naglo je poboljšana, tako da potkraj prošloga tjedna niti jedna od hrvatskih poslovnih banaka nije koristila sekundarne izvore likvidnosti. Takvo stanje još se nije "prelilo" u kreditne plasmane banaka, ali potrebne su hitne neutralizirajuće mjere, da se preizdašna "prilagodljivost" monetarne politike ne bi uskoro pretočila u novi zamah inflacije - jednodušna je ocjena članova Savjeta NBH, u kojoj ih je podržao i potpredsjednik Vlade dr. Borislav Škegro. Sukladno toj ocjeni prihvaćeno je nekoliko interventnih mjera u novčanoj politici za rujan. Opća kvota kredita banaka iz primarne emisije smanjuje se sa prvotno predviđenih 20 milijardi na 10 milijardi dinara. Obvezna rezerva na depozite a vista i oročene do tri mjeseca povećat će se u dva maha po 2 postotna poena, odnosno ukupno sa 25,5 na 29,5 posto. Povećavaju se kamatne stope za korištenje sekundarnih izvora likvidnosti i za ulazak banaka u "crveni saldo", a smanjuju kamate NBH za depozite obvezne rezerve po viđenju. Dio sredstava koja banke ostvare prodajom deviza centralnoj banci morat će se pretvoriti u tromjesečne blagajničke zapise. Sve to trebalo bi pridonijeti da se imobilizira dio novca kreiranog otkupom deviza, sa što manje inflacijskog učinka. I zaključak da eskontna stopa za rujan iznosi 28,5 posto, s obzirom da inflacijska stopa u kolovozu iznosi 28,1 posto, treba biti shvaćen kao dio zaokreta prema restriktivnijoj monetarnoj politici i realno pozitivnoj cijeni novca. Savjet NBH suglasio se s osnivanjem još pet banaka u Hrvatskoj, od kojih bi sve bile utemeljene kao dionička društva, a jedna i sa inozemnim suosnivačima. Odobrenje su dobili osnivači Futura invest banke u Opatiji, Histria banke u Puli, Credo banke u Splitu, Kreditne banke u Zagrebu i Crobanke u Zagrebu. Veliko ovlaštenje za poslovanje s inozemstvom odobreno je Kvarner banci iz Rijeke i Gradskoj banci iz Osijeka, a malo ovlaštenje Razvojnoj banci Dalmacija iz Splita" kaže se na kraju priopćenja iz Narodne banke Hrvatske. (Hina) dd 301704 MET aug 93