SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Danska ponovo izlazi na novi referendum o sporazumu iz Maastichta Naslov: Dansko 'da' ili 'ne' za Europu Podnaslov: Unatoč tome što se posljednjih sedmica, po približavanju referenduma, bilježi pad podrške, prema ispitivanjima javnog mnijenja očekuje se da će Danci potvrditi sporazum Piše: Alister DOYLE, Reuter KOPENHAGEN - Danci 18. svibnja izlaze na referendum u kojem će se izjasniti o sporazumu iz Maastrichta. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja čini se da će se glasači prije odlučiti za oživljavanje zajednice nego li za njezino pokapanje. No ispitivanja također pokazuju da se tendencija glasanja "za" političku, ekonomsku i monetarnu zajednicu znatno smanjila u proteklih nekoliko mjeseci. Danci su prošlog lipnja svojim "ne" sporazumu iz Maastrichta šokirali svijet. Premijer Poul Nyrup Rasmussen, predviđajući da će se glasači jasno odlučiti "za" te da će EZ nastaviti s procesom ujedinjavanja nakon jednogodišnjeg prekida, mišljenja je kako ovaj referendum predstavlja najvažniji izbor danske vanjske politike otkako se ta zemlja odlučila pridružiti NATO paktu nakon Drugog svjetskog rata. "Posve je sigurno da će glasovanje "za" učvrstiti stabilnost potrebnu Europi", izjavio je Rasmussen za Reuters, dodajući da bi danska ratifikacija sporazuma mogla doprinjeti gospodarskom rastu diljem Europe te omogućiti poduzimanje većih napora za riješavanje problema visoke nezaposlenosti. Protivnici sporazuma diljem Europe tvrde pak kako je referendum posljednja šansa običnih građana da okončaju s planom kojeg oni smatraju snom zavedenih birokrata i političara EZ-a. Da bi sporazum stupio na snagu mora ga ratificirati svih 12 zemalja. Britanija je navela kako ni ona neće ratificirati sporazum ukoliko se Danci 18. svibnja ponovo izjasne protiv njega. Sve ostale države, osim Njemačke, ratificirale su sporazum. "Nakon pada Željezne zavjese, najmanje nam je potrebno stvaranje oružane super sile u Europi sa zajedničkim granicama prema istočnoj Europi", izjavljuje Jens-Peter Bonde, vođa anti-maastrichtskog lipanjskog pokreta, nastalog nakon prošlogodišnjeg danskog "ne". Gallupovo istraživanje javnog mnijenja, objavljeno prošlog tjedna, pokazuje da bi 48 posto Danaca glasovalo za sporazum, 33 posto protiv njega dok je preostalih 19 posto ispitanika još uvijek neodlučno ili neće ni izići na glasanje. Međunaslov: Protivnici plaše gubljenjem suvereniteta Smanjenje postotka ispitanika koji su za sporazum tijekom proteklih dana uzburkalo financijsko tržište. Nervozna i strašljiva tržišta još se moraju uvjeriti u prednosti glasovanja "za". Većina ekonomista mišljenja je da bi glasovanje protiv sporazuma dovelo do brze devalvacije danske krune, smanjilo gospodarski rast, povećalo kamatne stope i miniralo EZ-ov sustav povezanih moneta. Nakon prošlogodišnjeg odbijanja ratrificiranja sporazuma, Danska je na sastanku na vrhu EZ-a u prosincu oslobođena slijeđenja ciljeva Maastrichta, u koje je uključena zajednička moneta, zajednička obrambena politika, nadnacionalna policijska kontrola kao i zajedničko državljanstvo. Dance su ovih dana bombardirani kampanjom vođenom na radio postajama, u novinama i na malim ekranima. No mnogi analitičari tvrde da je većini glasača dojadilo slušati o Maastrichtu. Posljednjih nekoliko dana pojavili su se posteri sa slikom mirnog krajolika i sloganom "Da, u korist Danske" vladajućih socijaldemokrata, kao i oni Lipanjskog pokreta na kojima piše: "Pomozite demokraciji, glasujte "ne". Čelnik tog pokreta Bonde tvrdi da bi, prihvate li sporazum, 5.1 milijun Danaca izgubilo svoj suverenitet i demokratsku kontrolu u zajednici u kojoj bi dominirale velike članice EZ kao što su Francuska i Njemačka. Ministar vanjskih poslova, Niels Helveg Petersen ne slaže se s ovim gledištem. "Ratifikacijom sporazuma mi ne dovodimo u opasnost naš nacionalni identitet niti našu želju da budemo Danci...No činjenica da smo internacionalni je fenomen našeg svakodnevnog života". Prošlogodišnje dansko "ne" razbilo je snove EZ o tome da bi sporazum iz Maastrichta brzo mogao izaći na kraj sa starim rivalstvima koja su dovela do dva svjetska rata ovog stoljeća. Prije no što je Danska izrekla svoj šokantni "ne" glede prihvaćanja sporazuma, nastojanja EZ na jedinstvu unutar Europe našla se u dubokoj oprečnosti s raspadom sovjetskog bloka kao i sa krvavim ratom u bivšoj Jugoslaviji. Rasmussen je izjavio kako neće podnijeti ostavku u slučaju da Danci odbiju ratificirati ugovor. Osam od sedam danskih stranaka u parlamentu podržavaju sporazum, kao i 45 od 46 nacionalnih dnevnika. Oporbenjaci tvrde kako ispitivanja pokazuju da su političari nedodirljivi. Iako bi dansko "ne" formalno "dokusurilo" sporazum, Rasmussen kao i ostali koji ga podržavaju mišljenja su da bi ostale članice EZ-a mogle ubrzo osmisliti novi sporazum koji bi Dansku ostavio u izolaciji. Oporba je mišljenja kako bi negativan rezultat referenduma naveo EZ da osmisli fleksibilniji model Europe, koji bi uzeo u obzir ne samo potrebe zemalja članica već i potrebe bogatih zemalja koje su izrazile želju pridružiti se EZ-u, kao što su Švedska, Finska, Norveška i Austrija, kao i zemalja istočne Europe koje će se željeti pridružiti. (Hina) br 152343 MET may 93