SERVIS POSEBNIH NASLOVA DISCOVERY OZON

Nadnaslov:Discovery i uništenje ozona u sjevernoj hemisferi Naslov: Misterij uništenja ozonskog omotača? Podnaslov:Poznato je da postoji stvarna opasnost od katastofalnog uništenja ozonskog omotača iznad Europe i Sjeverne Amerike, no, unatoč dosadašnjim spoznajama, mehanizmi tog uništenja još nisu poznati Piše: Frederic CASTEL, AFP HUNTSVILLE (Sjedinjene Države) - Svemirska letjelica Discovery na zadatku "Misija za planetu Zemlja" trebala je pokušati dokučiti mehanizme uništavanja ozonskog omotača iznad Kanade i Europe, gdje su smještena velika industrijska središta. "Znamo da postoje stvarne opasnosti od katastrofalnog uništenja ozonskog omotača iznad Europe i Sjeverne Amerike, ali nam nisu poznati mehanizmi tog uništavanja", izjavio je Mike Gunsome, odgovoran za jedan od glavnih istraživačih instrumenata Discoveryja i istraživač u Jet Propulsion Laboratory. "Ne vjerujem da zaista postoji misterij u svezi ozona, no radi se o jednom od pitanja na koje još nemamo odgovor", ocjenjuje Jack Kaye, znanstveni direktor ATLAS-ovog programa ( Atmospheric Laboratory of Application and Science). Taj ozonski omotač koji se nalazi na 15 do 30 km visine štiti život na Zemlji od opasnih ultraljubičastih zračenja sunca. Taj je omotač krhak i kad je zgusnut ne prelazi debljinu od 0,5 cm. Godine 1985. otkrivena je "rupa" iznad Južnog pola koja svakog australskog proljeća dosiže 19 milijuna kvadratnih kilometara. Uništenje ozona povezano je s industrijskom uporabom klorofluorugljika, kojeg posebno koriste proizvođači aerosola, uređaja za klimatizaciju zraka i elektronska industrija. To uništenje smatra se mogućim razlogom povećanja broja slučajeva raka kože i mrena. "Ozonski omotač štiti cijelu biosferu Zemlje", naveo je astronaut Michael Foale. Međunaslov: Omotač postaje sve tanji Svemirski brod Discovery s instrumentima u vrijednosti od 75 milijuna dolara imao je zadatak temeljito ispitati kemijske sastojke atmosfere. Njegovo lansiranje bilo je obavljeno usred noći kako bi mogao izmjeriti ozonski omotač u svitanje dana. Istraživači iz šest zemalja koji su pratili misiju iz centra u Huntsvilleu (Alabama) procjenili su da se u deset godina debljina tog omotača smanjila između 4 do 8 posto u sjevernoj hemisferi. Željeli su iskoristiti razdoblje prelaska zime u proljeće, kao i između noći i dana kako bi pronašli eventualne sličnosti s rupom nad Južnim polom. "Ne poznajemo dobro pojedinosti tog procesa niti evoluciju atmosfere u slijedećih sto godina", naglašava dužnosnik istraživanja ATMOS (Athmospherc Trace Molecule Spectroscopy) Gunsome. "Ako uspijemo objasniti sadašnju evoluciju, možemo se nadati da ćemo uspjeti predvidjeti razvoj događaja", dodaje. ATMOS je zadužen za mjerenje tragova četrdesetak plinova, vrste spojeva klora i dušika, koji imaju ulogu u kemijskom mehanizmu uništenja ozona. Taj instrument je kadar otkriti i najmanje koncentracije, od jedne molekule na tisuću milijardi. "U nazočnosti klorofluorougljika reakcije izazivaju mogućnost da samo jedna molekula uništi u nizu i tisuću molekula ozona", primjećuje Gerard Thuillier, član Nacionalnog (francuskog) centra za znanstveno istraživanje koji sudjeluje u programu ATLAS. Dicovery je obavio drugu "misiju za planetu Zemlja" i NASA namjerava vršiti slične akcije u slijedećih jedanaest godina sunčeva ciklusa. Prošle godine misija Atlas-1 koristila je iste instrumente za proučavanje ekvatorijalnih područja, a krajem ljeta 1994. godine Atlas-3 bi trebala proučavati slavnu "rupu" u ozonu Sjevernog pola. (Hina) br 202200 MET apr 93