SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Najnovije izvješće o rasprostranjenosti droga diljem svijeta Naslov: Svjetski puzzle droge Podnaslov:Unatoč mjerama međunarodne zajednice u borbi protiv trgovine drogom, situacija se i dalje pogoršava, navodi se u godišnjem izviješću nezavisnog udruženja istraživača i novinara iz 60 zemalja PARIZ (AFP) - Unatoč mjerama međunarodne zajednice u borbi protiv trgovine drogom, "situacija se i dalje pogoršava", a zapljene droge kao i smrtni slučajevi zbog prekomjerne doze u 1992. godini "gotovo su posvuda u porastu". Ovakvo stanje navodi se u izvješću nezavisnog udruženja istraživača i novinara iz šezdesetak zemalja (Observatoire geopolitique des drogues-OGD) za 1992. godinu. Izvješće posebno stavlja naglasak na tri teme: određivanje mjesta proizvodnje, opis područnih sukoba koje droga "financira i stvara" i mehanizme pranja prljavog novca. Predsjednik OGD Charles-Henri de Choiseul-Praslin naglašava da iako se smanjuje upotreba kokaina u Sjedinjenim Državama, u porastu je potrošnja heroina i amfetamina. On primjećuje da su sada sve zemlje Latinske Amerike uključene u proizvodnju i da se nove kulture divljeg maka javljaju na kontinentu koji je tradicioinalno odan kulturi kokainovca. U Jugozapadnoj Aziji, Zlatni polumjesec (Afganistan, Pakistan i Iran) proizvodi 70 posto heroina konzumiranog u Europi i 20 posto heroina namijenjenog sjevernoameričkom tržištu. Jugoistočna Azija drži prvo mjesto u proizvodnji i izvozu heroina, zahvaljujući Zlatnom trokutu (Burma, Tajland, Laos) i ulozi Bangkoka i Hong Konga koji su raskršća trgovine. Zemlje bivšeg SSSR-a, posebno u središnjoj Aziji, učvršćuju se u proizvodnji (opijuma) i trgovini drogom. Rusija, posebno Moskva, postala je sjecištem trgovine i glavnim središtem potrošnje droge. Međunaslov: "Balkanski put" funkcionira Europa je izložena "djelovanju promjena do kojih je došlo u zemljama središnje Europe": rušenju državnih struktura, prijelazu na tržišno gospodarstvo, "etničkim sukobima", što sve kod tih zemalja ide na ruku proizvodnji droga i usmjeravanju trgovine prema bogatoj zapadnoj Europi. To je posebno slučaj tradicionalnog "balkanskog puta", preko Jugoslavije, gdje rat ostavlja slobodan prostor trgovcima. Mediteranski bazen, s Turskom, Sirijom, Libanonom i Marokom, zemljama "proizvođačima, prerađivačima i međustanicama", ostaje osnovnim dijelom svjetskog puzzlea droge. Tu je i Italija, "mjesto redistribucije i ulaganja cijele Europe", Francuska "zemlja potrošnje, tranzita i zaklona", gdje su Cosa Nostra i talijanska Camorra već ukorijenjene te Španjolska "točka spajanja svih kriminalističkih organizacija Mediterana", koje nadopunjavaju tu sliku. U Africi, koja je tradicionalno tranzitno područje droge prema bogatim zemljama, posvećuje se sve više zemljanih površina nedopuštenim nasadima. Latinska Amerika svakog dana sve više tone u ovisnost prema ekonomiji droge. Gvatemala, Panama i Kostarika su postale tri glavne zemlje koje povezuju Kolumbiju i Sjedinjene Države. U Južnoj Americi, pošto je kolijevka kokaina u Peruu, Boliviji i Kolumbiji, kultura koke se namnožila po cijelom kontinentu, dok se kultura divljeg maka uvodi u andskim zemljama. (Hina) br 042053 MET may 93