SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Istočnoeuropskim gospodarstvima treba otvorenije tržište Naslov: Veći pristup zapadnoeuropskom tržištu Podnaslov:Veća otvorenost tržišta EZ jedan je od uvjeta uspjeha gospodarskih reformi ovih zemalja, istaknuto je na upravo održanoj konferenciji o suradnji Istoka i Zapada Piše: Patrick Worsnip, Reuter COPENHAGEN - Zemlje istočne Europe, nezadovoljne obećanjima Europske zajednice o smanjivanju zapreka u trgovini, zatražile su ovog tjedna da im se omogući veći pristup na zapadnoeuropska tržišta kao i jasnu izjavu o tome kada bi mogle biti primljene u EZ. Poljska, koja je prva među istočnoeuropskim zemljama otpočela sa gospodarskim reformama, na konferenciji posvećenoj suradnji Istoka i Zapada dala je do znanja da će prijelaz sa komunističkog na tržišno gospodarstvo biti moguć samo u slučaju da zemljama istočne Europe bude omogućeno značajnije plasiranje proizvoda na zapadno tržište. "Veća otvorenost tržišta EZ-a kao i veća financijska suradnja potrebni su uvjeti kako bi se osigurao uspjeh gospodarskih reformi ovih zemalja", izjavio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Robert Mroziewicz. Dodao je kako bi bolji pristup trebao biti omogućen i tzv. osjetljivoj robi kao što je čelik, tekstil i poljoprivredni proizvodi, koji čine samo 0,7 posto istočnoeuropske trgovine sa Zajednicom. Poljski je ministar svoju primjedbu dao nakon što je dan ranije komesar EZ Sir Leon Brittan izjavio kako će zajednica polako otvarati svoje tržište istočnoj Europi, istovremeno se boreći protiv "dumpinga". Mroziewicz, koji nije spomenuo Brittanov govor, kritički se osvrnuo na ono što je nazvao "simboličnim ustupcima" glede pristupa na zapadno tržište dodavši kako je od strateške važnosti za zapadnu Europu da ima poštene i uravnotežene poslovne odnose sa istokom. "Poljska kao ni druge zemlje toga područja ne traže unilateralne čine darežljivosti i pomoći", izjavio je. Iako Poljska prolazi kroz velike poteškoće, zapadni je ekonomisti smatraju uspješnom budući je 60 posto njezine radne snage zaposlene u privatnom sektoru te je nakon postkomunističke gospodarske krize proizvodnja ipak u porastu. Međunaslov: Kada u članstvo EZ? Brittan je novinarima izjavio da zemlje istočne Europe "kucaju na kriva vrata" istovremeno optužujući zapadne industrijske lobije koji pretjeruju sa svojim žalbama glede štete koju je tržištu EZ-a nanio val jeftinih uvoznih proizvoda. Nadalje je istakao kako će nakon konferencije održane u Copenhagenu "čelnicima vlada biti teško i nadalje držati svoja tržišta zatvorenim". Mroziewicz je izjavio kako je bez obzira na sve prošlogodišnje izviješće EZ-a o odnosima s istočnom Europom "iznevjerilo njihova očekivanja" budući da se u njemu ne spominje točan datum početka pregovora o pristupanju bivših komunističkih zemalja EZ-u. Iste je primjedbe imao i mađarski ministar vanjskih poslova Geza Jeszensky, koji je pozvao sudionike slijedećeg sastanka na vrhu, koji će se održati u lipnju u Copenhagenu, da za zajednički cilj postave riješavanje članstva zemalja istočne Europe. Neki su dužnosnici EZ-a izjavili kako očekuju da bi Poljska, Mađarska te Češka i Slovačka mogle biti primljene oko 2.000 godine. Dvodnevna konferencija u Copenhagenu, na kojoj je sudjelovalo 12 zemalja članica EZ-a, sedam zemalja članica EFTE kao i 11 istočnoeuropskih zemalja trebala je završiti zajedničkom deklaracijom, od koje se očekuje da pozdravi ideju o lakšem pristupu istočno europskih zemalja zapadnom tržištu, no ne i da uključi bilo kakve posebne trgovinske sporazume ili obveze pomoći. (Hina) br 162033 MET apr 93