ČLANOVI PEN-A RADILI U DVIJE KNJIŽEVNE SESIJE

HVAR, 24. travnja (Hina) - Članovi 59. kongresa PEN-a radili su danas prijepodne u dvije književne sesije "Mač i pero" i "Genijus loci". Predsjedatelj prve sesije predsjednik slovenskog PEN-a A. Novak je podsjetio na jučerašnju deklaraciju koju su potpisali predsjednik PEN-a Konrad i glavni tajnik Aleksandar Blokh iz koje se, po njegovoj ocjeni, može nazrijeti politika ekvidistance međunarodnog PEN-a. Na taj način, smatra Novak, politika ekvidistance izražava podršku jačoj strani, a on je mišlljenja da treba imenovati agresora. "Mislim da je Konrad vrlo visoko moralna osoba ali se ovdje očito radi o pogrešnom radu a ne o lošem karakteru te ne bi smijeli osuđivati Konrada da je loša osoba. Mi se moramo pridržavati pravila Međunarodnog PEN-a a isto tako moramo paziti da Međunarodni PEN klub ne dođe u opasnost da izgubi svoj moralni status", rekao je Novak. Peter Paul Wiplinger, član austrijskog PEN-a je naglasio da književnici u svijetu ne bi smijeli imati ekvidistancu prema počinitelju sile. Veliki doprinos ovoj sesiji dala je u svojoj raspravi Dubravka Orajić Tolić koja je istaknula da je 1933. godina bila godina nacističkog totalitarizma a da je 1993. godina slom totalitarizma. Prvi kongres iz 1933. godine je iz vremena Moderne i gajio je u sebi demokraciju isticanjem ljudskih prava, a drugi kongres pripada postmodernističkom vremenu u kojem su se javile dvije nostalgije - nemorativna i imperijalna nostalgija. Imperijalna nostalgija slična je i izvire iz bivših carstava a cilj joj je obnoviti nekadašnja carstva i to u što većem opsegu ubijanjem, rušenjem i uništavanjem kulturnog i svakog drugog identiteta. Ovaj rat što ga vodi Srbija može se svesti pod taj pojam jer srpska politika vodi rat protiv mjesta i sjećanja, rat koji dovodi do brisanja svega. Postmodernu kulturu isto tako možemo nazvati i amoralnom kulturom a s ratom na Balkanu počela je nova povijest. Druga sesija "Genijus Loci" održana je u Franjevačkom samostanu u Hvaru a u njoj su sudjelovali brazilski predstavnik Antoni Quinton, pjesnik Ivan Golub, te Henrik Birbaun iz SAD. Osobito zanimanje izazvao je nastup Radoslava Katičića koji je sudionicima poručio da nisu vidjeli ruševine u Dubrovnmiku kako se organizatore ne bi optužilo da manipuliraju svjetskim intelektualnim mišljenjem. S velikim odobravanjem primljen je i govor gošće iz Francuske Annie Lebrun koja je podsjetila na tragediju Plitvičkih jezera i zapitala se javno u što je svijet upolovio na kraju 20-tog stoljeća. Ustvrdila je da Zapadna Europa i dalje gaji nerazumijevanje situacije u Hrvatskoj i ne uviđa "katastrofu u slučaju srpske pobjede". (Hina) do 241129 MET apr 93