KONRAD: BOLI ME KAD VIDIM RANE NA DUBROVAČKIM ZIDINAMA

HVAR, 21. travnja (Hina) - Sudionici 59. Svjetskog kongresa P.E.N.-a priredili su večeras u dubrovačkom kazalištu Marina Držića spomen-sjednicu 11. Svjetskom kongresu P.E.N.-a 1933., koji je priređen na istom mjestu prije 60 godina. Taj kongres ostao je zapamćen po tome što su tada svjetski pisci prvi put javno osudili fašizam. Obraćajući se nazočnima, predsjednik Međunarodnog P.E.N.-a Gyoergy Konrad (Đerđ) je kazao da je u svakoj zemlji u kojoj je osnovan P.E.N. centar unaprijed zajamčena sloboda riječi i sloboda književnosti. Prisjećajući se njemačkog izaslanstva na kongresu iz 1933., kazao je da je to bilo prilično "bezlično izaslanstvo pisaca 3. ili 4. kategorije, koje nije bilo uspravno". Tada je P.E.N., dodao je Konrad, bila mlada udruga, a danas je najstarija međunarodna organizacija koja je preživjela rat. Danas nastojimo da se ljudi, naši članovi, što bolje razumiju, da se postigne kompromis i svjetliji trenutak, kazao je Konrad, dodavši da je Međunarodni P.E.N. osudio sadašnje ratne zločine, kako bi bili kažnjeni svi oni koji su ih počinili. "Boli me kad vidim rane na dubrovačkim zidinama. Svi ti pogoci pojedinačni su zločini", kazao je Konrad. "Želimo da grad poput Dubrovnika, grad tisućljetne povijesti, ponovno doživi noviju i sretniju budućnost", izjavio je predsjednik Međunarodnog P.E.N.-a. Predsjednik Hrvatskog centra P.E.N.-a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, pozdravivši u ime domaćina sudionike kongresa, ispričao se predsjedniku Međunarodne organizacije P.E.N.-a Konradu zbog negativna mišljenja autora knjige "Govori sad ili nikada" Branka Matana. To je knjiga koja na temelju dokumenata, fotografija i zapisa nastoji rekonstruirati događaje o 11. kongresu P.E.N.-a 1933. U predgovoru knjige Branko Matan je iznio svoje negativno mišljenje o predsjedniku Međunarodnog P.E.N.-a Konradu. Novak je kazao da on kao predsjednik Hrvatskog centra P.E.N.-a nije mogao utjecati na pisca knjige, kazavši: "Sloboda u sebi uvijek krije opasnost." Dr. Novak je kazao da svaki autor iznosi svoja osobna stajališta, koja dakle nisu i opća stajališta. U ime pokrovitelja kongresa predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, sudionike kongresa je pozdravio izaslanik Daniel Bućan. On je kazao da je hrvatska povijest uvijek bila otvorena utjecajima sa strane, te da se hrvatska povijest temelji na otvorenosti svijetu, ali i nastojanju da potvrdi hrvatski identitet. Glavni tajnik Međunarodnog P.E.N.-a Alexandar Blokh je na spomen-sjednici istaknuo da je Dubrovnik bio mjestom u kojem su se nacistički pisci suprotstavili toj međunarodnoj organizaciji davne 1933. "Naša je povijest", kazao je Blokh, "vezana uz Dubrovnik, i sada shvaćamo sve što se ovdje događa, ali istodobno nalazimo jednu novu snagu i novu perspektivu za bolju budućnost". Jedan od potpredsjednika Međuanrodnog P.E.N.-a Francis King je kazao da kongres iz 1933. nije bio kongres dobra i zla, nego bitka boljih i lošijih i zbog toga se "moramo uvijek boriti za ono što je bolje". "Nemojmo događaju iz 1933. pripisivati veliko značenje", napomenuo je King, "i ne optužujmo pisce koji su tada bili mladi te P.E.N. shvatimo kao organizaciju koja se bori za ljudska prava. Gledajmo u budućnost koja je pred nama zbog ovog dijela Europe u kojem se danas nalazimo." Akademik Ivo Frangeš je kazao da je kongres iz 1933. dio tradicije P.E.N.-a, da se "moramo boriti za nova vremena mira, koja su nam toliko potrebita", poželjevši da to bude okosnica ovoga kongresa. Predsjednik je Matice hrvatske Vlado Gotovac istaknuo da je hrvatska književnost bila otvorena panslavističkoj ideji pa je u njoj izgubila svoj identitet, a to se, nastavio je Gotovac, pokazalo u ovoj boli koju sada proživljujemo. Matica hrvatska, nastavio je on, danas radi u oblikovanju hrvatske fizionomije te su pisci preko nje na se preuzeli i određenu odgovornost, osobito u borbi za prava čovjeka, koja se pripisuje piscima još od Zolina doba i njegova čuvena spisa Optužujem. Preuzeli smo, kazao je Gotovac, pravo koje je nenaoružano, pa je otuda i sva njegova snaga. "Mi dižemo ovdje svoj glas u Dubrovniku, koji je s Vukovarom bio simbol onoga što je Hrvatska željela biti. Ako izaberemo bijeg, on će biti naša presuda", ustvrdio je Gotovac. Na večerašnjoj su sjednici i drugi ugledni članovi Međunarodnog P.E.N.-a poduprli članove Hrvatskog P.E.N.-a, koji su u tešku položaju zbog rata i stanja u Hrvatskoj. Uz brojne kulturne i javne djelatnike otvorenju dubrovačkog dijela Međunarodnog kongersa P.E.N.-a bio je nazočan i potpredsjednik hrvastke Vlade dr. Mate Granić. U nastavku kongresa ponovno je radila književna skupina koja je sinoć raspravljala o književnoj temi Inventar razlika, a vodio ju je član Hrvatskog P.E.N.-a Aleksandar Flaker. (Hina) mc 212025 MET apr 93