SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: EZ jača očekujući da postane veća Naslov: Maastricht - tek jedna etapa u ujedinjavanju Europe Podnaslov: "Dvanaestorica" su ove godine udvostručila napore na integraciji - Istočna Europa sve glasnije kuca na vrata Zajednice Piše: Olivier BAUBE, AFP BRUXELLES - EZ se tijekom 1991. trudila osnažiti, svjesna kako je Maastricht tek jedna etapa u Europi u kojoj je ona sve manje sama. Nakon pada Berlinskog zida, "dvanaestorica" su podvostručili napore u cilju integracije, u nadi stvaranja stabilnog i čvrstog područja u Europi koja nastaje. EZ je godinama pripremala prijelaz na jedinstvenu valutu te ekonomsku i monetarnu uniju. Uspjela je utvrditi cilj u vanjskoj politici, koji joj pruža mogućnosti djelovanja na međunarodnoj sceni. Dvije međuvladine skupine, koje su počele raditi u prosincu 1990. u Rimu, nastojale su tijekom cijele 1991. pripremiti reformu ugovora, koju su "dvanaestorica" privatila početkom prosinca ove godine na sastanku na vrhu u Maastrichtu. Ministri i stručnjaci živjeli su godinu dana u ritmu tih konferencija (političke unije i ekonomske i monetarne unije), najprije pod predsjedanjem Luxembourga, a zatim Nizozemske, dviju zemalja koje su u 1991. godini bile na čelu promjenjivog predsjedništva EZ. Luxembourgu su njegovi partneri čestitali na dobro obavljenom poslu, ali je zato Nizozemska dobila nekoliko packi zbog federalističkih ambicija. Europska će unija startati 1993., nakon što sporazume iz Maastrichta potvrde nacionalni parlamenti. No članice već sada mogu osjetiti neke od tih učinaka. Jedinstvena valuta, očekivana tek krajem stoljeća, već iziskuje velike napore "usklađivanja" gospodarstva "dvanaestorice". Međunaslov: Istočna Europa traži pristup To približavanje gospodarskih mogućnosti što ih nalaže Njemačka ima svoju cijenu: brojnim europskim zemljama nametnula je ekonomsku štednju narednih nekoliko godina. Ta prinuda već otežava stvaranje nove vlade u poprilično zaduženoj Belgiji. Europska je zajednica odgodila plan zajedničkog jedinstvenog tržišta za 1993. godinu. Više od dvije trećine puta prema potpunom ukidanju granica u EZ je prijeđeno. Sada je na zemljama članicama da uvedu u svoje zakonodavstvo više od 200 direktiva (europski zakoni), koje su "dvanaestorica" utvrdila. Neke su prilično poodmakle u tome, kao Velika Britanija, dok su druge, poput Italije, u velikom zaostatku. Paralelno s tim unutarnjim jačanjem, Istočna Europa sve glasnije kuca na vrata Zajednice. EZ je pregovarala o sporazumima o pridruživanju s tri zemlje Istočne Europe: Poljskom, Češkom i Slovačkom i Madžarskom. Za te zemlje, ti sporazumi su tek etape koje moraju proći prije konačnog pristupa EZ. Tekstovi su parafirani i politički će dijalog biti po prvi puta službeno uspostavljen između Istoka i EZ. Međunaslov: Jugoslavija - kamen kušnje Uspjeh je manje očigledan u odnosima između EZ i njezinih sedam susjeda Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Europska je Komisija gotovo dvije godine pregovarala da bi u listopadu zaključila sporazum o stvaranju širokog područja slobodne trgovine između 19 zemalja. EZ priznaje kako je njezin cilj bio izbjeći molbe za masovni pristup zemalja EFTA-e. Uzaludan trud, Austrija i Švedska su ih podnijele, dok Finska i Švicarska o tome ozbiljno razmišljaju. Nasuprot tome, poraz je očigledan i bolan glede Jugoslavije. Europa je poletjela u pomoć jugoslavenskoj federaciji čim su prvi sukobi bili na pomolu, brzo uputivši u Jugoslaviju svoje izaslanike koji su prinuđivali jugoslavenske strane na potpisivanje čak 14 potpuno bezuspješnih prekida vatre. "Dvanaestorica" su bila prisiljena osloniti se na Ujedinjene narode, što nije hvale vrijedan ishod pokušaja posredovanja započetog uz fanfare tijekom europskog sastanka na vrhu u Luxembourgu u lipnju 1991. godine. Godina 1992. proteći će u znaku proširenja EZ a pod predsjedavanjem najprije Portugala pa zatim Velike Britanije. "Dvanaestorica" će morati povećati izvore europskog budžeta i dovršiti reformu poljoprivredne politike, započete 1991. godine. Ta, posebno u Francuskoj, doista sporna reforma, dotakla je srž problema 1991., pod pritiskom međunarodnih trgovačkih pregovora započetih pod okriljem GATT-a (međunarodnog sporazuma o carinskim tarifama i trgovini). Nekoliko partnera EZ potiču "dvanaestoricu" na smanjenje financijske pomoći poljoprivrednicima iako se to negativno održava na prihode velikog broja poljoprivrednika. Ta je rasprava zapela u škripac još u prosincu 1990. godine. (Hina) 182105 MET dec 91