ZNANSTVENA RASPRAVA O OKUPATORSKO-KVISLINŠKOM TERORU U DRUGOM SVJETSKOM RATU

U DRUGOM SVJETSKOM RATU $ ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - U povodu pedesete godišnjice početka antifašističke borbe u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Institut za suvremenu povijest i Odbor JAZU za proučavanje okupatorsko-kvislinškog terora u Drugom svjetskom ratu organizirali su danas u Zagrebu znanstvenu raspravu. Doktor međunarodnog prava Vladimir Degan iznio je primjer suvremenih talijanskih povjesničara, koji na državnoj televiziji prikazuju dokumentarne filmove iz kojih se vidi da je Italija za rata upotrebljavala bojne otrove tj. činila ratne zločine. "Iz toga slijedi da se suvremeni talijanski povjesničari ne identificiraju s prošlošću", rekao je dr. Degan, i nastavio da "toga kod nas još nema, već se naši povjesničari često međusobno neplodno svađaju". Dr. Darko Bekić, govoreći o pogledima na rješavanje nacionalnog pitanja u Hrvatskoj od početka Drugog svjetskog rata do danas iznio je dva modela koje je uvjetno nazvao "bakarićevskim" i "tuđmanovskim". "Prvi se model temelji na potiskivanju osjećaja nacionalne pripadnosti i Hrvata i Srba u Hrvatskoj u okviru avnojevske Jugoslavije", rekao je dr. Bekić te dodao da pobjedom demokracije u Hrvatskoj na scenu stupa "tuđmanovski" model, kojeg karakterizira afirmacija hrvatskih ali i srpskih nacionalnih osobitosti. Ocjenjujući federativni model udruživanja jugoslavenskih republika iscrpljenim, dr. Bekić je rekao da "njihovo razdruživanje shavaća kao nužnu pretpostavku za otpočinjanje razgovora i pregovora o izgradnji novog modela udruživanja na jugoslavenskom prostoru". "Hrvatska radi takvog stava trpi određena nerazumijevanja na zapadu. Stoga mi, radi drugih, ali najviše radi nas, moramo razlučiti kakvu državu želimo", rekao je dr. Bekić, te istaknuo da je "moguće državu smatrati svrhom samoj sebi ili instrumentom pogodnim za udruživanje bilo sa drugim državama - republikama na jugoslavenskom prostoru, bilo izravno sa Europskom zajednicom." Dr. Drago Roksandić je rekao kako pretpostavlja "da nije bilo rata i da se Banovina Hrvatska uspjela stabilizirati, već bi se tada otvorili sasvim novi obzori promišljanja odnosa između Hrvata 1 Srba na ovom prostoru". Dr. Dušan Bilandžić, sudjelujući u raspravi, kazao je da su "ustaška, četnička, balistička i slične ideologije krajem 1945. "otišle u ilegalu", ali su njihove ideje preživjele dugogodišnju diktaturu i danas ponovno eruptivno izbijaju." U raspravi su sudjelovali i dr. Ljubo Boban, dr. Ivan Jelić, dr. Hodimir Sirotković, dr. Petar Strčić, dr. Zorica Stipetić, dr. Gordana Vlajćić i dr. Mihael Sobolevski. (Hina) mc 240000 MET jun 91