SVEČANO OBILJEŽEN DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe 22. lipnja i pedesete obljetnice početka antifašističke borbe u Hrvatskoj Udruženje hrvatskih ratnih veterana upriličilo je danas u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu svečanu akademiju, kojoj su uz borce i ratne veterane prisustvovali predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić, predsjednik Vlade Hrvatske Josip Manolić, gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić, predsjednik Izvršnog vijeća grada Mladen Vedriš, te predstavnici hrvatskih političkih stranaka i konzularnog kora. Nakon pozdravne riječi Ivana Denca, predsjednika Središnjeg odbora Hrvatskih ratnih veterana, okupljenim borcima i gostima prigodnim govorom obratio se predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić. Pozdravljajući ih u svoje ime i u ime vrhovništva, koje je zbog susreta s predstavnicima Slovenije bilo spriječeno prisustvovati u punom sastavu, Mesić je istaknuo značaj događaja koji se zbio 22. lipnja 1941., na dan napada Hitlerove Njemačke na SSSR, osnivanje Sisačkog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda, prve partizanske vojne jedinice u Jugoslaviji. Govoreći o nastanku i razvoju antifašističkog pokreta u Hrvatskoj, Mesić je, uz ostalo, rekao da je historijska činjenica da u Hrvatskoj 1941. godine nije došlo do onakvog širokog općenarodnog ustanka kao u nekim drugim dijelovima zemlje, već se s izuzetkom Južne Like i Kninske krajine odvijao u okviru manjih, planski organiziranih oružanih jedinica i snaga. Dio objašnjenja za ovakav razvoj događaja, rekao je Mesić, leži u činjenici da je dio hrvatskog naroda osnivanje NDH dočekao kao konačno oslobođenje od velikosrpske hegemonije i stare Juqoslavije koju je doživljavao kao tamnicu naroda te da se je tek nakon uspostavljanja savezništva ustaških vlasti sa silama Osovine, osnivanja koncentracijskih logora, prvih masovnih hapšenja i velikih pogroma nad srpskim stanovništvom, najveći dio hrvatskog naroda počeo opredjeljivati za narodnooslobodilačku borbu i ratno savezništvo sa silama antihitlerovske koalicije. Već koncem 1941. godine, u vrijeme kada je u drugim djelovima zemlje, poslije propasti Užičke republike, NOB bio u opadanju, u Hrvatskoj je djelovalo 20 dobro organiziranih odreda i bataljona i desetine manjih partizanskih i udarnih skupina s ukupno 6500 do 7000 boraca, istakao je Mesić. (Hina) ds 220000 MET jun 91