175. OHLJETNICA RODENJA IVANA KUKULJEVIĆA SAKCINSKOG

ZAGREB, 28. svibnja tHina) - U povodu 175. obljetnice rodenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1816-1889), danas je u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu održana svečana sjednica. O životu i djelu političara, povjesničara i književnika Ivana Kukuljevida Sakcinskog govorio je dr.Miroslav Kurelac. Dr. Kurelac je istaknuo da je I. K. Sakcinski več 1842. tražio uvodenje hrvatskoga jezika u javni život, a 1843. u Hrvatskom je saboru održao prvi politički govor na hrvatskom jeziku tražeći da se hrvatski jezik postupno uvede u javni život, što se i dogodilo 1847, kad je Sabor proglasio hrvatski jezik službenim. "I. K. Sakcinski je 1848. potaknuo i pitanje sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, a s Lj. Gajem i A. VranYczanYjem preuzeo je vodstvo narodnog pokreta, proglasio Josipa Jelačića hrvatskim banom i u Beču predao tekst "Kakva treba da bude u obće politika naša", u kojem je iznešena teza o sveslavenskom kongresu i u kojem se zauzimao za savez s ugarskim narodima na temelju pune ravnopravnosti", rekao je dr. Kurelac. Zatim je istaknuo da su njegove ideje u početku bile ideje ilirizma, a poslije slavenstva, ali da je njegov osjećaj hrvatskoj pripadnosti bio stalan. On je 1874. zatražio da se Matica ilirska prozove Matica hrvatska, a utemeljitelj je i moderne historiografije u Hrvatskoj. Hodimir Sirotković govorio je o KukuljeviĆevim djelima "Jura regni Croatie, Dalmatie et Slavonie " i "Diplomatidki zbornik". O Kukuljeviću preporoditelju govorio je Dubravko Jelčić, a o Kukuljeviću i dopreporodnim hrvatskim piscima Josip Vončina. CHina) zg 280000 MET may 91