DRUGI DAN SIMPOZIJA "POVRATAK ISKONU"

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - "Tijekom rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj poginulo je više od 200 tisuća ljudi, od toga u BiH između 130 i 150 tisuća", izvijestio je dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva nazočne drugome danu simpozija "Povratak iskonu - prilog duhovnoj obnovi povijesnog, kulturnog i etničkog zajedništva muslimana i Hrvata". Oko milijun ih je teško ozlijeđeno, nastavio je on, tri milijuna izgnano, dva pod opsadom, a cijela je, tvrdi, bosanskohercegovačka populacija traumatizirana. Dodao je podatak o 50 tisuća silovanih žena, te agresiju opisao kao "klasičan pogrom nesrpskog življa, visoko strukturiran program samosvrhovite okrutnosti i ubijanja koje ne vrše samo arkanovci i četnici nego mnogo širi krug ljudi". "Ako Srbi uđu u Sarajevo izginut će najmanje još 50 tisuća ljudi", naveo je Šeparović upozorenje urednika sarajevskog Oslobođenja. Veleposlanik Hrvatske u Bosni i Hercegovini dr. Zdravko Sančević je, uz ostalo, kazao: "Muslimani iskonski nisu bili posebna nacija, niti su to postali beogradskim ukazom, ali od trena početka borbe za vlastitu državu oni to postaju". "Muslimanski Hrvati postoje, i to treba štovati", kazuje on, "ali čovjek je ono što hoće biti. Ne moramo se bojati postojanja dviju država, jer smo ih i u prošlosti imali. Veći je problem kako sačuvati vrednote dvaju naroda", zaključio je hrvatski veleposlanik. Ime "Bleiburg" Ante Beljo rabi kao simbol za "cijelu hrvatsku tragediju od 1918.". Drži da Hrvate i Muslimane ujedinjuju i zajednička stradanja, od kojih je ovaj "genocid peti od istoga neprijatelja: prvi su bili Balkanski ratovi, drugi se zbio 1918., treći 1941. i 1942., četvrti je započeo 1945., nastavio Bleiburgom i kasnije, a peti upravo traje". Nakon što je ispripovijedao blajburšku povijest, Beljo je naveo podatke kojima se "Ranković hvalio": od 1945. do 1951. kroz jugoslavenske je zatvore prošlo 3.770.776 osoba, a pobijeno ih je 586.000. Stjepan Sulimanac drži da katolike i muslimane mora voditi jedan, hrvatski, duh. Bosanskohercegovačkim braniteljima poručio je da "brane kao Hrvati muslimanske i katoličke vjere, a ne kao Hrvati i Muslimani". "Vojni savez Hrvatske i Bosne i Hercegovine treba provesti u djelo, jer dvije međunarodno priznate države imaju pravo na obranu, koja je od egzistencijalnog interesa njihovih naroda", drži dr. Marko Veselica. Suprotstavio se "pregovaranju s četnicima", te u tom kontekstu i Bobetkov posjet Sarajevu drži "greškom". "Nemamo namjeru nikoga siliti na određenu nacionalnost, ali povijest i jezik ne mogu se negirati", kazao je don Anto Baković. Usprotivio se tezi Tomislava Ladana o postojanju bošnjačkoga jezika, ustvrdio kako vjeru valja odvajati od nacije, te primijetio da Muslimanima "osim povijesti moramo dati i kvalitetnu budućnost, što znači da hrvatska i bosanskohercegovačka politika moraju biti prožete interesima obaju vjerskih zajednica". Drago Stipac izložio je povijest Hrvatske seljačke stranke u Bosni i Hercegovini. Osnovana 1923., ona je na izborima 1925., pripovijeda Stipac, "likvidirala" suparničku "Hrvatsku narodnu zajednicu", a osnovan je i muslimanski ogranak HSS-a koji, po njegovim riječima, nije mogao konkurirati "Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji", ali je na izborima 1938. ipak osvojio 10 posto muslimanskih glasova. Stipac je dodao kako je politika Banovine Hrvatske prema Muslimanima bila "politika snošljivosti i štovanja ljudskih prava". Prof. dr. Muradif Kulenović upozorio je da od "zajedništva Muslimana i Hrvata ne bi trebalo stvoriti dogmu". Tijekom današnjega rada simpozija govorili su i akademik Ivo Frangeš koji je prokomentirao pjesništvo Muse Ćazima Ćatića, Nusret Idrizović ono Maka Dizdara, Tonko Maroević osvrnuo se na Idrizovićeve proze, a pročitan je i tekst akademika Dubravka Jelčića o piscu Aliji Nametku. Naima Balić upitala se "Kako očuvati svijest od sumnje?", Petar Brečić govorio je o ovaploćenjima Herderove ideje narodnoga genija u hrvatskoj i srpskoj kulturi, prof. Stjepan Krpan iznio je podatke o hrvatsko-muslimanskoj dijaspori u Turskoj, Muhamed Zulić nezadovoljan je intelektualizmom simpozija u ovo "vrijeme velikih izazova", a dr. Muharem Dobardžić je govorio o prof. dr. Zijadu Haznadaru. (Hina) 122007 MET dec 92